Više autonomije, ali zajedničko upravljanje | kulturpunkt

Više autonomije, ali zajedničko upravljanje

Projekt Centar izvan centra ukazao je kako je gradu, ali i okolici, nasušno potreban prostor poput onoga u koprivničkoj vojarni, kojim upravlja Savez udruga FUNK.

Piše: Martina Domladovac

Forum udruga nezavisne kulture - FUNK / Facebook

Priča o raspadu JNA i beskrajnim praznim prostorima koji su njenim povlačenjem prepušteni na brigu lokalnim zajednicama, početak je gotovo svake priče o poratnoj nezavisnoj kulturnoj sceni u manjim hrvatskim gradovima. Prazne vojarne koje je reducirana vojska ostavila za sobom doživjele su različitu sudbinu, no najčešće su postala neiskorištena, prazna infrastruktura na rubovima grada koja je, ionako ruševnog stanja, uslijed nekorištenja počela još brže propadati. U sretnijim primjerima ovakve napuštene i prazne prostore zaposjeli su građani, najčešće mladi, i u njima počeli provoditi svoje programe. Primjer koprivničke vojarne nije ništa drugačiji.

Godine 2007. prostor nekadašnje vojarne proglašen je neperspektivnim, središte vojne obuke je premješteno, a vlasnik objekta i zemljišta postao je Grad Koprivnica. Tri godine kasnije u tom je prostoru održan prvi Rocklive festival i od tada bivša vojarna postepeno postaje sve življa točka alternativne koprivničke scene. Kao i u drugim sredinama, tadašnja generacija mladih organizirala se te u derutnom prostoru vojarne počela provoditi programe samo kako bi se tamo nešto događalo. Godine 2014. koprivničke udruge osnovale su Savez udruga FUNK, punim imenom Forum udruga nezavisne kulture, koji danas djeluje u tom prostoru i vodi istoimeni klub. Rocklive, najstarija udruga među osnivačicama, organizira Rocklive festival i bavi se organizacijom koncerata i glazbenom produkcijom, Kopriva je inicijativa volontera i aktivista, Atelieri Koprivnica kao udruga djeluju od 2012. u sklopu kompleksa vojarne, Pod galgama se bavi izvedbenim umjetnostima, a Mamuze organiziraju redovita umjetnička i kulturna događanja, među kojima su Street art festival i Festival izvedbenih umjetnosti i kazališta (FIUK).

Savez je osnovan kako bi s Gradom mogli pregovarati o zauzimanju prostora vojarne u kojem bi samostalno i sustavno mogli provoditi vlastite programe. U sklopu natječaja Kultura u centru, od 2019. provode dvogodišnji projekt Centar izvan centra. O projektu znakovitog imena i transformaciji bivše vojarne razgovarali smo s programskim koordinatorom Denisom Košćakom i Andrejom Salajec iz udruge Mamuze, koji su objasnili kako prostor vojarne svojom veličinom omogućuje supostojanje različitih sadržaja i predstavlja svojevrsni "grad u gradu". Razvoj ovog prostora djelomično je uvjetovan njegovom lokacijom i raspoloživom infrastrukturom. Udaljen je od centra grada, kao što je to za vojarne bilo uobičajeno, no svejedno do tamo se može stići za petnaestak minuta lagane šetnje. "Za razliku od većih gradova, u razmjerima Koprivnice to je daleko", objašnjava nam Košćak uz smijeh, "zbog čega se ponekad publici dolazak do prostora čini kao pothvat". S druge strane, prostor udaljen od grada ima i svoje prednosti. Salajec kaže kako je atmosfera tamo puno drugačija, mirno je, opušteno i sve je usporenije. Osjećaju sigurnosti i izolacije pridonosi i ograda koja okružuje cijeli prostor bivše vojarne, zbog čega se posjetitelji, pogotovo mladi koji ga sve više koriste, osjećaju opuštenije, udaljeni od glavnih gradskih križanja.

U sklopu projekta Centar izvan centra FUNK održava od dva do pet programa mjesečno, a mimo njega, svaka udruga provodi svoje projekte. Centar izvan centra bio je prijeko potrebna financijska injekcija koja im je omogućila nadograđivanje postojećih programa, nabavu opreme za njihovu provedbu i zapošljavanje jedne osobe u svrhu jačanja i razvoja kapaciteta organizacija. Jedna od najvažnijih stvari u sklopu projekta, naglašavaju Košćak i Salajec, bila je opremiti i osposobiti prostor kluba. Sredstva koja dobiva od grada ili županije, Savez troši na programe, tako da do sada nisu mogli financirati održavanje prostora, što je neizbježno utjecalo i na provođenje programa. Primjerice, zbog nedostatka grijanja programi se teško provode u hladnim zimskim mjesecima, a nepostojanje sanitarnog čvora podrazumijeva organizaciju privremenih rješenja i troškova koji s tim dolaze. Ovaj projekt poslužio im je kako bi prostor opremili nužnom glazbenom opremom, no on i dalje nije u potpunosti funkcionalan. Prostor danas ima struju, no još uvijek ne postoje uporabljiv sanitarni čvor i grijanje. Također, dobivenim sredstvima plaćaju najam gradskoj tvrtki koja upravlja prostorom. Po završetku projekta Košćak kaže da "opet ne znaju na čemu su". Ipak, prostor je dovoljno živnuo da se čini da je nastavak ovakvih programa svima u interesu.

Rocklive festival je 2011. prvi put otvorio prostor vojarne publici, a danas se sve više razvija. Iako se čini da promjene idu sporije od očekivanog, sve se više prostora unutar vojarne počinje koristiti. Osim djelovanja Saveza koji organizira kulturne programe, kompleks također obuhvaća vrtić, knjižnicu te relativno novo Sveučilište Sjever uz koje se veže i studentska menza, a u planu je i izgradnja studentskog doma. Sveučilište naravno pridonosi većoj cirkulaciji i zadržavanju mladih u prostoru, čime je i potreba za kulturnim sadržajima također izraženija. Košćak i Salajec kažu kako im je dugoročni cilj da prostor FUNK-a funkcionira svakodnevno, pogotovo zbog studenata koji nemaju drugih sadržaja u blizini, a ideja je da to bude prostor nezavisne kulture. 

U nekoliko godina djelovanja Saveza vidljiv je i razvoj i rast publike, a dobili su i podršku kulturne zajednice u gradu – bendova i udruga. "Do prije par godina bilo je nezamislivo da na koncertima u publici ima više od 150 ljudi", objašnjava Košćak. Aktivnostima koje provodi FUNK počinju gravitirati i ljudi iz okolnih gradova koji nemaju svoje programe, primjerice Bjelovara ili Đurđevca. Ipak, odlazak iz grada mladih, publike kojoj su programi prvenstveno namijenjeni, kontinuirani je izazov za opstanak ovakvih projekata. Košćak objašnjava kako sadržaje kreiraju prema potrebama ciljane publike – mladih od 17 do 25 godina koji su još uvijek vezani uz grad, s idejom da će ih tu zadržati jer se u gradu ipak nešto događa. "Trenutno se radi na pomlađivanju udruge kako bi se stvar nastavila, a cilj je da se kroz prostor profiliraju novi ljudi i dugoročno stvori situacija kako bi ga mogli nastaviti koristiti ljudi koji su tu", kaže Košćak. Salajec također primjećuje kako se smjene generacija događaju stalno, a posebno su vidljive s odlascima "klinaca" na faks, no koji svejedno ostaju vezani uz FUNK jer im predstavlja svojevrsnu sigurnost.

Pitanje upravljanja prostorom također se neizbježno nameće u razgovoru o budućnosti FUNK-a. Grad Koprivnica partner je na projektu Centar u centru, ali FUNK-ovci naglašavaju kako žele više autonomije u upravljanju prostorom i veću sigurnost da u nekom trenutku iz njega neće biti izbačeni. U dobroj su komunikaciji s Gradom, kaže Salajec, no čini se da ima opreza i s jedne i druge strane, pogotovo kad je u pitanju financiranje projekata. Čeka se da Grad donese odluku da FUNK postane Društveno-kulturni centar. Trenutno razmatraju modele samoodrživosti i kao realnu opciju vide EU projekte jer im se čine poticajniji i sigurniji, dok su gradska sredstva koja su im na raspolaganju zapravo vrlo oskudna. Dugoročni cilj je osloboditi FUNK gradskog proračuna kako bi imali potpuno slobodne ruke te ostati u sferi nezavisne produkcije umjesto zastranjivanja u komercijalnost i način rada u kojem je zarada primarna. Čini se da, iako još uvijek ne postoji jasna vizija modela upravljanja prostorom, postoji konsenzus kako bi prostor trebao ostati u vlasništvu Grada koji bi trebao pružati infrastrukturnu podršku. "Dobar je aranžman da se zajedno upravlja prostorima, da postoji ekipa koja se bavi stvarima kojima Grad sigurno neće", objašnjava Salajec.  

Osim opremanja prostora i provođenja programa, važan dio projekta je i izrada strategije nezavisne kulture Grada Koprivnice u svrhu jačanja kapaciteta i participativnog upravljanja kulturom u gradu. Salajec kaže kako su trenutno u fazi prikupljanja podataka iz kojih će zatim izvlačiti smjernice, a krajnji je cilj uklopiti ih u buduću strategiju kulture Koprivnice. "Do sada smo odradili pola fokus grupa sa srednjoškolcima, a rezultati su očekivani. Alternativci su u manjini, ali ih ima i zahtijevaju programe nezavisne kulture", istaknula je Salajec koja također kaže kako su u radu s mladima primijetili određene razlike u odnosu na njihovu generaciju. "Nema više tolike odanosti supkulturi i granice među supkulturama su puno tanje. Također, mladi danas komuniciraju na potpuno drugačije načine. U velikoj mjeri orijentirani su na internet i komunikaciju u online prostoru", objašnjava Salajec te dodaje kako sve to moraju naučiti kako bi im se približili i razumjeli njihove potrebe.

Osim FUNK-a, u gradu još uvijek kao mjesto okupljanja alternativaca djeluje KKC Pixel, no FUNK se isprofilirao kao jedino koncertno mjesto alternativne kulture u Koprivnici i sve više ljudi tamo nastoji organizirati različite sadržaje. Salajec također naglašava kako unatoč sve većem sadržaju, FUNK ne odvlači mlade iz centra i ne postoji strah od marginalizacije alternativne kulture na rubovima grada te zaključuje kako, baš naprotiv, gradu treba još takvih prostora.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 17.03.2020

VEZANE VIJESTI

Ravnopravno odlučivati o onom što nas se tiče

Razgovarala: Anita Buhin
O potencijalima sudioničkoga upravljanja društvenim centrom koji okuplja čak 110 udruga razgovarali smo s Dušicom Radojčić, predsjednicom Zelene Istre i Koordinacije DC Rojc.

Trasiranje puta novim modelima upravljanja

Piše: Andreja Žapčić
U deset godina rada Pogon je postao predvodnik institucionalnih inovacija, a njegovu budućnost odredit će rekonstrukcija zgrade Jedinstva i razvoj postojećeg modela upravljanja prostorom.

Mladi kao nositelji kulturnih sadržaja

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O Kulturnom centru mladih u Slavonskom Brodu razgovaramo s Nikolinom Škegro, koordinatoricom Centra.