Više plavičastog svjetla | kulturpunkt

Vijesti Film

<

Više plavičastog svjetla

Kino Europa, najstarije zagrebačko namjensko kino, slavi devedeset godina rada.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Sara Pukanić/Kulturpunkt.hr

  • A
  • +
  • -

Zgrada u kojoj se nalazi današnje kino Europa građena je između 1924. i 1925. godine prema ideji braće Alfreda i Lea Müllera i nacrtima arhitekta Srećka Florschutza. Obitelj Müller, inače vlasnici nekadašnje ciglane na Kustošiji, zarana ulažu u kulturnu infrastrukturu grada: Adolf je već 1913. uložio novac u gradnju kina Helios, u čijoj se zgradi danas nalazi DK Gavella, a potom je 1919. godine kupio stambeno-poslovni kompleks između Masarykove i Varšavske te ga na upravljanje dao sinovima Afredu i Leu. Stara je zgrada srušena i započela je gradnja projekta "Kino Balkan i trgovačko-stambene zgrade Alfreda i Lea Müllera". Projekcijom dvodijelne sage Nibelunzi Fritza Langa i filmskim žurnalom Dalmacija, zemlja sunca - Kino Balkan tako je otvoreno 8. travnja 1925. godine. 

Današnjim kinom, koje se od privatizacije 1990-ih zove Europa, upravlja Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival i to nakon što su 2008. godine gradske vlasti otkupile zgradu, a od 2013. godine rješenjem Ministarstva kulture kino Europa je postalo "zaštićeno kulturno dobro te nacionalno blago Republike Hrvatske". Iste je godine na katu kina otvoren i manji projekcijski prostor, Dvorana Müller, imenovana u čast obitelji koja je Zagrebu dala njegovu prvu namjensku kino-dvoranu. 

Program kina Europa uspješno se opire kinematografskom populizmu pa se tu uglavnom mogu naći izuzetna filmska ostvarenja, kritički hitovi iz Cannesa, Berlina, Venecije i Sundancea i ostvarenja manjih kinematografija, ali i specijalizirani programi poput projekcija Ejzenštejnove Oklopnjače Potemkin uz koncertnu pratnju Zagrebačke filharmonije ili Kino Bibijade, programa koji djeci predstavlja "odabrane kvalitetne naslove recentne europske i svjetske nezavisne kinematografije". Tijekom godina, kroz različite festivalske i simpozijske programe kao što je, primjerice, Subversive (Film) Festival, u dvorani su svoje ideje predstavljali Tariq Ali, Gayatri Chakravorty Spivak, David Harvey, Catherine Malabou, Boris Buden, Renata Salecl, Slavoj Žižek, Silvia Federici, Zygmunt Bauman i drugi. 

FOTO: Kino Europa

Proslava obljetnice obilježava se 8. travnja besplatnim projekcijama u obje dvorane kina. I dok će u 18 sati u velikoj dvorani biti prikazan kratkometražni dokumentarni film Ivana Sikavice 90 godina kina Europa, u 20 sati na programu će se, nakon više od dvadeset godina, naći Cinema Paradiso, klasik Giuseppea Tornatorea iz 1988. godine. 

"Možda nije paradoksalno", zapisala je Branimira Lazarin u tekstu povodom preuzimanja kina, "da su modernistički filmski i poduzetnički napori obitelji Miler, u novom kapitalizmu koji uglavnom prezire kulturu, našli svoju formu u kinu koje se programom i načinom funkcioniranja posve razlikuje od dominantne industrije multipleksa". Ili, dodali bismo - za više kina, a manje šoping-centara. 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 02.04.2015

VEZANE VIJESTI

Prikazati najbolje od najboljeg

Razgovarala: Matija Mrakovčić
"Cilj nam je da se filmski autori i producenti osjećaju dobro i ponosno na festivalu i na projekcijama svojih filmova", kažu Zdenka Gold i Željko Luketić, organizatori Dana hrvatskog filma.

Gledati ušima ili slušati očima

Piše: Vlatka Lacmanović
Unatoč tehnološkom napretku, digitalnoj televiziji, dostupnosti potrebnog znanja i iskustva, televizijski program u Hrvatskoj još uvijek nije prilagođen osobama s oštećenjem vida i sluha.

Umrežavanje neovisnih kinoprikazivača

Hrvoje Laurenta, voditelj zagrebačkog Kina Europa, izabran je za predsjednika Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača.