Vizualna desetka! | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Vizualna desetka!

Iako polje vizualne umjetnosti u 2007. ne donosi neke posebne iskorake u odnosu na 2006. Olga Majcen Linn uspijeva izdvojiti neke, kako sama kaže, "vanserijski sretnije i nesretnije događaje

Olga Majcen Linn
  • A
  • +
  • -

U našoj metropoli osjeća se sve jači dah kapitalizma vidljiv najbolje na arhitekturi i urbanizmu - primjerice novi Kvatrić sa svemirskim dizalom osvijetljenim LED reklamama i golemom podzemnom garažom, koji ne miriši više na ćevape već na McDonaldsov I'm lovin' it - pomfrit. No dah kapitalizma nije samo vidljiv u urbanizmu i arhitekturi već i u kulturi i umjetnosti.

Godina 2007. bila je posve obilježena kapitalističkim načinom razmišljanja. Općenito možemo reći da se radi o godini u kojoj su se gradile kapitalne institucije (npr. Muzej suvremene umjetnosti), u kojoj su se radile kapitalne izložbe (npr. Marc Chagall) i u kojoj su se kapitalizirali već postojeći dugo marginalizirani fenomeni (poput primjerice avangardnih umjetničkih tendencija). Među komercijalnim galerijama pojavile su se i neke nove koje više ne pokušavaju prodati ulja na platnu individualnim kupcima, već višekanalne video instalacije velikim korporacijama. Čak i umjetnici rade ozbiljne produkcijske poduhvate i investiraju u svoju umjetničku karijeru. To naravno rade oni koji su shvatili da je "pravi" umjetnički svijet van onog hrvatskog. Kad smo kod toga, jedna se stvar ipak nije promijenila u 2007. unatoč globalizaciji, a to je činjenica da je domaći umjetnički sustav i dalje krajnje izolirana enklava, te da uopće ne funcionira globalno, već isključivo lokalno. Kao u Trumanovom svijetu. Zato umjetnici nastoje napraviti rad koji bi se uklopio u neku (možda) berlinsku priču.

Kažu da se godina najbolje očituje na studentskim izložbama. Ako na finalnoj izložbi akademaca nema ništa zanimljivo i originalno, energično i strastveno, provokativno i radikalno, to znači da je godina loša. Završna izložba kao i Salon mladih 2007. godine bili su mnogo bolji nego 2005., a u odnosu na 2006. kvaliteta je ostala ista. Znači možemo biti zadovoljni! No, evo nekoliko vanserijski sretnih i nesretnih događaja iz 2007.

Izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti Svaki korak nastanka Muzeja suvremene umjetnosti popraćen je brojnim kontroverzama, od načina na koji je izabran arhitektonski projekt za zgradu muzeja, preko toga tko je kompetentan raditi stalni postav muzeja, pa do toga tko će sjediti u ravnateljskoj fotelji prilikom otvorenja muzeja. Suprotno nadanjima financijera i uprave muzeja, muzej još nije dovršen, no uzbudljiv kraj se polako nazire, a sa njime možda prestanu i kontroverze. S Avenue Mallom preko puta koji je svakim danom sve posjećeniji, Muzej suvremene umjetnosti zasigurno će drastično promijeniti kvalitetu života tog dijela Zagreba.

Revalorizacija hrvatske avangarde
Avangardna, postavangardna i neoavangardna umjetnost u trendu su i u svijetu i u Hrvatskoj. Tako su ove godine u Hrvatskoj otvorene tri velike izložbe avangardne umjetnosti. Prvo je predstavljena bogata kolekcija Marinka Sudca u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci "Rubne posebnosti". Zatim izložba "Avangardne tendencije u Hrvatskoj" koja je obuhvaćala umjetnost od Hrvatskog proljetnog salona i pojave ekspresionizma do posljednjih izdanaka neoavangardnih pojava krajem 70-tih godina, kustosa Zvonka Makovića. Nakon toga su u Gliptoteci HAZU izloženi "Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20. stoljeća" autorice Jadranke Vinterhalter.
Bilo je dosta napada i na kulturnu politiku koja financira tri izložbe na istu temu, i na same pojedinačne kustoske koncepcije. No, tri su izložbe, popraćene mnogim manjim izložbama, okruglim stolovima i diskusijama, u potpunosti reafirmirale taj vrlo vrijedan aspekt domaće umjetnosti koji je zbog političkih okolnosti i nerazumijevanja struke svojedobno potiskivan i zanemarivan.

Kinetizam u Umjetničkom paviljonu
Izložba "Kinetizam od početaka do danas" fokusira se na bitno razdoblje zagrebačke umjetnosti iz doba Novih tendencija, kada je Zagreb uistinu bio jedno od važnih središta na umjetničkoj karti Europe. Neke od radova Picelja i Srneca mogli smo vidjeti po prvi puta upravo na ovoj izložbi na kojoj su uz hrvatske sudjelovali i talijanski i francuski umjetnici. Kustos izložbe bio je Želimir Košćević.

Nastup Ivane Franke na Venecijanskom bijenalu
Ni hrvatski nastup na Venecijanskom bijenalu nije prošao bez svojevrsnog uvodnog skandala koji je uslijedio nakon što su izbornik Željko Kipke i kustos Branko Franceschi otkazali suradnju umjetniku Davidu Maljkoviću.
No unatoč tome naša nacionalna reprezentacija bila je vrlo zapažena. Ivana Franke, koja je u Veneciju otišla umjesto Maljkovića, predstavila je svoj vrlo zapažen projekt "Latency" u kojem je inkorporirala sva svoja matematička znanja, svjetlosna istraživanja i istančan osjet za minimalne senzacije. Area Scarpi Fundacije Querini Stampaglia, potpuno je transformirana u svjetlost i pjenu.

Simpozij "Vizualna konstrukcija kulture"
U organizaciji HDP Tvrđa časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti i Centra za vizualne studije iz Zagreba u Muzeju Mimara organiziran je prvi međunarodni simpozij na temu vizualne konstrukcije kulture. Pored domaćih priznatih stručnjaka za vizualnu teoriju - Žarka Paića, Nadežde Čačinović, Krešimira Purgara i drugih, bilo je i uglednih svjetskih teoretičara poput primjerice Keitha Moxeya iz Barnard Collegea, s njujorškog Sveučilišta Columbia, koji je govorio o "Vizualnim studijima i ikoničkom obratu".

Marc Chagall u ZagrebuKlovićevi dvori, nominalno su galerija, no funkcioniraju kao muzej što dokazuju i velike blokbaster izložbe, produkti suradnje s drugim velikim svjetskim institucijama. Nakon prethodne takve izložbe "Van Gogh, Mondrian i haška slikarska škola" iz 2005. godine, ovogodišnja je usrećila ljubitelje francuskog nadrealističkog slikara rusko-židovskog podrijetla - Marka Chagalla.

Nestanak Galerije 01
Donedavno je u sklopu zgrade DHL-a u Novom Zagrebu postojao zanimljiv privatni galerijski prostor koji je gotovo od samog početka vodila kustosica Branka Benčić. Promjenom vlasnika zgrade promijenila se i namjena prostora, koji se iz galerije pretvorio u - restoran. Ono što zanimljivo pritom jest da o tom tihom nestanku nije izašao ni jedan tekst, osvrt ili komentar.

Privremeni nestanak Galerije PM Nakon odlaska kustosice Ive Rade Janković iz Galerije proširenih medija u Muzej suvremene umjetnosti, uprava HDLU-a nije požurila pronaći njenog nasljednika i stoga već neko vrijeme Galerija PM, koja je 2007. proslavila 26. rođendan, ne djeluje. Takvi nesavjesni postupci koji izazivaju razna nagađanja, pa i ona o ukinuću Galerije PM, svjedoče o stupnju marginalnosti suvremene umjetnosti u društvenom kontekstu.

Galerija B.O.P.
Iako nije prva privatna galerija na našim prostorima, Galerija B.O.P. je svakako jedan novi, ambiciozan galerijski model. Nisu je osnovali kustosi, povjesničari umjetnosti ni umjetnici, već trojica privrednika koji su uložili svoj kapital i kontakte te napravili pravi strateški plan održivosti projekta. Za sada zastupaju Ivanu Franke, Linu Franko, Tinu Gverović, Igora Kirina, Lalu Raščić, Nikolu Ukića, Vladimira Freliha i Silvija Vujičića. Kamo će ih dovesti fokus na mlade suvremene umjetnike, tek ćemo vidjeti.

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 20.01.2008