Vjetar u leđa ili borba s vjetrenjačama | kulturpunkt

Kulturoskop Kinemaskop

<

Vjetar u leđa ili borba s vjetrenjačama

Digitalizacija pazinskog kina samo je početak i preduvjet dinamičnog procesa koji treba trajati i uspješno se razvijati.

Piše: Ana Orsag

FOTO: ipazin.net

Grad Pazin geografsko je i administrativno središte istarskog poluotoka s nešto manje od 10 000 stanovnika. Nalazi se u kotlini koju okružuju brda i strme litice, Pazinska jama, rijeka Pazinčica i stari grad koji noću spava okupan pazinskom maglom. Poput većine hrvatskih gradova te veličine i kapaciteta, magla traje i danju za što je figurativno rečeno zaslužno propadanje industrije, pad ekonomske moći, rastuća nezaposlenost i političke igre bez granica kojima je krajnji i jedini cilj kupovanje glasova i zadržavanje fotelja do idućih izbora. Za razliku od većine istarskih gradova, Pazin ima nezahvalnu poziciju u središtu poluotoka koja mu ne osigurava izlaz na more i samim time znatno otežava razvoj turizma, jedine stabilne ekonomske grane koja u toj regiji uz duhansku industriju egzistira. Budući da ekonomska razvijenost uvjetuje i kulturnu, zanimalo me kakva je onda kulturna ponuda u ovom gradu. Prema riječima jednog od pripadnika mlađe generacije Pazinjana, kulturna ponuda trebala bi biti mnogo bolja jer je Pazin nekad bio razvijeno središte i imao je utjecaj na gospodarsku i političku scenu u Istri kroz povijest. Budući da je novca sve manje, boji se kako bi mogli nastradati neki festivali, društveni događaji ili udruge koje promoviraju kulturu što bi na kraju rezultiralo kulturnom dekadencijom.

Digitalizacija kina svakako je jedan od rijetkih projekata kojima se Grad Pazin u posljednjih nekoliko godina može pohvaliti. Tome je pridonijela i Sonja Matijašić koja je na mjestu ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta radila od lipnja 2000. do veljače 2014. godine kada joj je na inzistiranje gradonačelnika Renata Krulčića političkom odlukom nezakonito oduzet četvrti mandat. Tužba koju je zbog toga podnijela protiv Grada Pazina riješena je pravomoćnom presudom Upravnog suda u njezinu korist. Matijašić kaže kako je politika nažalost sveprisutna i da je njen utjecaj na sve javne funkcije neosporan. Prema njezinim riječima, problem je u tome što ona  sve više postaje svrhom sama sebi služeći osobnim interesima pojedinih političara i na državnoj i na lokalnoj razini, a ne općem dobru, pa su osobe koje nastoje časno i odgovorno obavljati javne poslove češće izložene nerazumijevanju, svakojakim pritiscima i šikaniranju. Pritom je odbijanje komunikacije samo jedna od metoda kojom se može opstruirati nečiji rad što se i njoj događalo tijekom cijelog četverogodišnjeg mandata gradonačelnika Renata Krulčića koji joj nikada nije odgovorio ni na jedan službeni dopis te time uvelike otežao njezin rad i djelovanje Učilišta. Stoga, pitanje odgovornosti i poštenog pristupa poslu u obnašanju javne funkcije jest prije svega pitanje stručnosti i osobnosti svakog pojedinca koji takvu funkciju obavlja, njegove svijesti, morala i sustava vrijednosti, ali jako je važno nudi li mu pritom lokalna politika "vjetar u leđa" ili iscrpljujuću i uzaludnu "borbu s vjetrenjačama".

Najlakše je reći da pritišćem gumbić

Denis Lanča zaposlen je u pazinskom kinu već godinu dana i prva je osoba koja me u njemu toplo i srdačno dočekala. Govori kako je najvažnije da svaki gost njihova kina osjeti  gostoprimstvo. "I tada su ljudi zadovoljni, posebno političari, nema koji mi ne da ruku! A ja sam prema svakom političaru isti jer moraju nas financirati!". Lanča radi u kinu otkad je digitalizirano i kaže kako digitalizaciji može zahvaliti potrebu za njegovim radnim mjestom. Njemu se ovaj posao sviđa jer je posao s digitalnom opremom mnogo jednostavniji, filmovi su prije pucali, trebalo ih je zaustavljati i krpati da bi ih se ponovno puštalo, ljudi su znali biti nestrpljivi, zviždalo se, bilo je puno neugodnih situacija, sada kad je oprema modernija takve situacije su mnogo rjeđe. Već godinu dana preuzima filmove koji u Pazin dolaze poštom, a na poslu prijeđe desetak kilometara dnevno. "Nije to samo kino, radim na grijanju, održavanju, organizaciji koncerta, županijskih sjednica. Radim fizički, samo kino ne donosi novac zato jer nemamo tako veliku gledanost kao u nekim većim gradovima. Najlakše je reći da ja samo pritišćem gumbić", objašnjava. Kako kaže, lako se prilagodio novom poslu i iako nikad dosad nije radio s računalima, sada bez njih ne može. Čak je i novog ravnatelja naučio kako da pusti film kako bi on mogao otići na godišnji odmor. Jedino žali što nemaju dovoljno novca da zaposle više ljudi jer posla je mnogo, ujutro radi na održavanju dok poslijepodne pušta filmove, prekovremeni sati se nakupljaju. Kaže kako je u godinu dana smršavio pet  kilograma, no ne želi se: "Dok neki plaćaju da smršave, ja mršavim na poslu!", zaključuje uz smiješak. Tvrdi kako bez obzira na novac i obujam posla, voli to što radi, a uživa i u gledanju filmova, Vuka s Wall Streeta pogledao je čak dvaput, a u kinu osim filmova, najviše voli vidjeti djecu, stoga je itekako uživao i Štrumfovima koji su jedini napunili kino u posljednjih godinu dana. 

Ovaj bivši hrvatski branitelj, električar i vatrogasac s položenim ispitom za kotlovnicu, osamnaest je godina radio u nekad najvećem proizvođaču i prerađivaču purećeg mesa u Hrvatskoj, pazinskom Purisu koji je danas u stečaju i još uvijek mu duguje 40 tisuća kuna. "Puris propada jer meso uvozimo, uništavamo poljoprivredu i prehrambenu industriju, jedino što nas može izvući iz krize. Kada bismo pokrenuli proizvodnju tada bi i gledanost u kinu bila veća. Ljudi ovdje vole kulturu, ali za nju nemaju novaca", kaže Lanča. Sonja Matijašić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti kulturološkog usmjerenja, također konstatira kako grad posljednjih godina gubi svoj urbani identitet te da je sve očitije njegovo nazadovanje i propadanje u svakom smislu. Radeći posao voditeljice kina uvjerila se koliko je takav sadržaj nedostajao Pazinu, pa otvorenje novog digitaliziranog kina smatra značajnim i uspješnim pomakom u kulturnoj ponudi. S njom se slaže i mladi Pazinjanin koji navodi kako je digitalizacija kina doprinijela kulturnoj ponudi grada i da je i sam otkad je kino digitalizirano počeo češće ići u njega i u njemu vidi sve više ljudi. Kino za njega nema samo kulturnu vrijednost već i sam ritual odlaska u kino predstavlja rijetku vrstu izlaska pri kojem se može nešto naučiti i zabaviti se u isto vrijeme.

No, nije sve išlo tako jednostavno...

Sonji Matijašić, bivšoj ravnateljici Pučkog otvorenog učilišta, digitalizacija pazinskog Kina posljednji je veći projekt koji je odradila kao ravnateljica i na to je jako ponosna jer su reakcije građana vrlo pozitivne. Također, prema podacima Hrvatskog audiovizualnog centra iz Zagreba za prvo izvještajno razdoblje od 10. listopada 2013. do veljače 2014, pazinsko je kino u kategoriji multifunkcionalnih dvorana bilo najuspješnije u Hrvatskoj i po ostvarenju programskih obveza i po broju gledatelja. U tom razdoblju kino u Pazinu posjetilo je gotovo 10 000 gledatelja što statistički znači da je svaki građanin Pazina bio u novom kinu. No, nekadašnja ravnateljica objašnjava kako je čitav proces realizacije tog projekta bio obilježen nizom objektivnih poteškoća, koje često prate takve projekte, ali, nažalost, i političkim pritiscima, opstrukcijom, nepravodobnim izvršenjem preuzetih obveza te odbijanjem suradnje i komunikacije lokalnih vlasti što je itekako otežavalo, pa čak dovodilo i u pitanje realizaciju cijelog projekta. 

Grad je u prvoj fazi odbio dati pisanu garanciju da će u proračunu osigurati sredstva za sufinanciranje projekta, što je bio uvjet uz natječaj, pa se Učilište moralo obvezati da će osigurati vlastita sredstva. Kada je naknadno Grad ipak stao iza tog projekta, preuzete obveze nije izvršavao na vrijeme, pa je do posljednjeg trenutka sve bilo pod velikim upitnikom. Naime, osim kupnje projekcijskog platna te pojedinih građevinskih radova u dvorani, kino kabini i na krovu zgrade, bilo je neophodno nabaviti i audio opremu koja je kupljena i postavljena tek krajem prosinca 2013. odnosno više od dva mjeseca nakon službenog otvorenja Kina. Ugovori s Ministarstvom kulture i Hrvatskim audiovizualnim centrom o realizaciji digitalizacije kina i programskim obvezama potpisani su u srpnju 2013, a datum svečanog otvorenja svih digitaliziranih kina zakazan je za 10. listopada, pa je do tada trebalo odraditi sve navedene radove i postaviti potrebnu opremu. "Gradu sam mjesecima slala dopise i upozoravala da je hitno potrebno provesti postupak nabave audio opreme jer u protivnom nećemo moći otvoriti Kino u planiranom terminu niti ispuniti preuzete programske i druge obveze, ali ni na jedan dopis nikada nisam dobila odgovor", navodi Matijašić. Kako se približavao datum otvorenja shvatila je da ima samo dvije mogućnosti, ili obavijestiti Ministarstvo da iz navedenih razloga nisu u mogućnosti dovršiti projekt te da mora odustati od svega ili iskoristiti svoje poslovne i prijateljske veze te posuditi audio opremu barem za dan svečanog otvorenja, ne znajući što će biti poslije i hoće li nakon otvorenja Kino nastaviti s radom. Ne želeći odustati, dogovorila je najam audio opreme do nabave novog ozvučenja, pa su tako ipak uspjeli otvoriti kino u planiranom terminu, odnosno isti dan kada i ostalih 27 digitaliziranih kina u Hrvatskoj. "Moji kolege iz Učilišta i ja vrlo dobro znamo koliko je u to uloženo  truda, rada i vremena te koliko je sve to bilo naporno i stresno, ali vjerujem da se svi slažu da nije bilo uzalud jer se Pazin danas može pohvaliti jednom od najvećih i najljepših kino dvorana u Hrvatskoj", zaključuje Matijašić. 

Tržište diktira ponudu 

Voditeljica filmske djelatnosti Sonja Matijašić navodi kako novootvoreno pazinsko kino kao novi javni prostor i kulturni sadržaj u gradu treba postati mjesto okupljanja građana te raznolikim i atraktivnim programom vratiti pazinskoj publici već pomalo zaboravljenu tradiciju i naviku odlaska u kino. Prema njezinim riječima, posebno je važno privući mladu publiku. To neće biti teško budući da u Pazinu djeluju tri škole i vrtić, uz više područnih škola i vrtića, s kojima je do sada već uspostavljena dobra suradnja koja će se i dalje uspješno nastaviti kroz posebne filmske programe, matineje, radionice, edukacije i slično. 

No, navedenog mladog Pazinjana i dalje pomalo smeta što se u pazinskom kinu gledaju filmovi koji su popularni na tržištu. On bi u ponudi kina volio vidjeti više dokumentarnih filmova jer gledajući televiziju ima osjećaj da mu moždane stanice prebrzo odumiru. Sonja Matijašić otkriva kako je s 579 sjedećih mjesta pazinska kino dvorana jedna je od najvećih u Hrvatskoj i malo je filmova, ali i drugih programa i sadržaja koji je mogu popuniti. Zbog takvih kapaciteta veliki su troškovi njezina održavanja i grijanja pa je, uz ostale velike troškove koji prate kino djelatnost, isplativost kina upitna. Stoga u izboru filmskog programa svakako i o tome treba voditi računa, pa ponekad i podilaziti publici pojedinim filmskim naslovima. No, jedan od važnih ciljeva digitalizacije kina jest upravo edukacija filmske publike, pa u tom smislu postoje vrlo precizne programske obveze koje sva kina obuhvaćena ovim projektom moraju ispuniti. To je ujedno i dobra osnova za uspostavljanje mreže nezavisnih kinoprikazivača te međusobnu suradnju za koju se nada da će biti uspješna.

Ako se želi privući mlađa publika, Matijašić smatra da je neophodno razmišljati i o daljnjim tehničkim poboljšanjima kao što je npr. 3D tehnologija koja je već odavno postala standard kino djelatnosti i imaju je već mnoga kina. "Kino kao nova djelatnost Učilišta otvara niz novih mogućnosti kojima se može znatno obogatiti kulturnu i edukativnu ponudu grada Pazina, te se nadam da će to i lokalna vlast napokon prepoznati i financijski podržati. Samom digitalizacijom kina taj projekt nije završen nego je tek početak i preduvjet jednog dinamičnog procesa koji treba trajati i dalje se uspješno razvijati", zaključuje Matijašić.  


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.09.2014