Voda kao zajedničko i javno dobro | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Voda kao zajedničko i javno dobro

Sedam organizacija zajednički je sastavilo i objavilo izvještaj Naša voda: Analiza upravljanja vodnim uslugama.

FOTO: Marina Kelava

Izvještaj Naša voda: Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj nastao je u okviru projekta "Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima" kojega je od 6. travnja 2013. do 6. listopada 2014. godine provodila Zelena akcija u suradnji s partnerima Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zakladom Heinrich Böll Hrvatska te udrugama Art radionica Lazareti, Multimedijalni institut - MAMA, Pravo na grad i Zelena Istra. Projekt je financiran sredstvima Europske unije (u sklopu I. komponente programa IPA 2010 – pomoć u tranziciji i jačanje institucija) te sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ureda za Hrvatsku Zaklade Heinrich Böll. 

"Vodnim uslugama u Hrvatskoj upravlja se autoritativno i hijerarhijski, a pružaju ih isključivo javna poduzeća kao javnu uslugu. Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom donose sve važne odluke, bez kvalitetnog savjetovanja s provoditeljima politike i drugim ključnim dionicima: vodno-komunalnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave, građanima i udrugama građana. U Hrvatskoj tako dominira model birokratskog upravljanja, ali uz elemente novog javnog menadžmenta, poput koncesioniranja usluga pročišćavanja otpadnih voda i sve većeg oslanjanja na financiranje prodajom usluga potrošačima, a ne iz proračuna. Elementi participativnog upravljanja nisu prisutni. Reforma, pokrenuta radi usklađenja sa standardima EU-a, dovela je do specijalizacije poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju te slijedi njihovo okrupnjavanje. Iako ovaj pristup može doprinijeti rješavanju problema neefikasnosti, posebno velikih gubitaka vode u mreži, iskustva drugih zemalja upozoravaju na oprez jer time usluge vodoopskrbe i odvodnje postaju pogodnije za privatizaciju. No, i održavanje statusa quo, odnosno postojećeg neučinkovitog, klijentelističkog i ponekad koruptivnog upravljanja vodnim uslugama može dugoročno pridonijeti privatizaciji vodnih usluga i vodne infrastrukture da bi se vratili dugovi komunalnih poduzeća nastali neracionalnim trošenjem javnog novca. Uz sredstva EU fondova, dio velikih preuzetih financijskih obveza za ulaganja u vodnu infrastrukturu (ukupno 34 milijarde kuna do 2023.) trebalo bi pokriti iz državnog proračuna, a ne iz znatnog povećanja cijena vodnih usluga ili privatizacije vodnih usluga. S obzirom da je kriza vode u svijetu prepoznata kao kriza upravljanja uslijed tretiranja vode kao robe, Hrvatska treba inzistirati na vodi kao javnom i zajedničkom dobru te tako njime i upravljati", stoji u uvodnom dijelu izvještaja.

Opći cilj projekta "Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima" je unaprijediti utjecaj organizacija civilnoga društva za borbu protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima u Hrvatskoj. Specifični cilj projekta je ojačati kapacitete lokalnih organizacija civilnoga društva (OCD) za analizu javnih politika te umrežavanje OCD-a za nadzor javnih politika i poticanje zagovaračkih inicijativa. Ove inicijative unapređuju sudjelovanje javnosti te osnažuju borbu protiv korupcije u postupcima prostornog planiranja i dodjele koncesija koje se odnose na prostor i prirodne resurse. Projekt se provodi u Gradu Zagrebu i sedam hrvatskih županija uz jadransku obalu. Među aktivnostima u okviru projekta "Korupcijski SONAR" jest i provedba analize jedne hrvatske javne politike u riziku od korupcije na lokalnoj razini i prirodne resurse te izrada izvještaja iz sjene o provedbi odabrane politike. Projektni partneri su kao temu izabrali analizu politike upravljanja vodnim uslugama jer je za vrijeme projekta krenula reforma upravo u tom području. Fakultet političkih znanosti je za članove OCD-a održao tri radionice te ih educirao o javnim politikama i javnom upravljanju. Uz mentorstvo Fakulteta 19 članova projektnih partnera provelo je istraživanje čiji su rezultati uključeni u ovaj izvještaj.

Izvještaju su analizama doprinijeli Jelena Brbora, Enes Ćerimagić, Tomislav Domes, Ljubomir Grgurević, Sven Janovski, Doroteja Jaković, Marina Kelava, Josipa Knez, Nikola Kukec, Borko Magazin, Iva Marčetić, Dunja Mickov, Gligor Radečić, Dušica Radojčić, Tamara Šandor, Tomislav Tomašević, Dominik Vadlja i Melita Varga

Elektronička verzija izvještaja može se naći ovdje

Izvor: Multimedijalni institut

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 07.10.2014