Volja za nastavkom rada | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Volja za nastavkom rada

"Vidimo se na internetu", poručuje uredništvo Zareza, časopisa koji nakon sedamnaest godina kontinuiranog izlaženja, zbog nedostatka financiranja gasi svoju tiskanu inačicu.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Zvonimir Kuhtić/HINA

Uredništvo Zareza, časopisa za kulturna i društvena pitanja, na novinarskoj konferenciji sazvanoj 28. travnja, potvrdilo je gašenje tiskane inačice Zareza nakon sedamnaest godina kontinuiranog izlaženja. Na ovogodišnjem natječaju dodjele potpora za programe časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija Ministarstva kulture Zarez je dobio 0 kuna. Pošto se njegovo izlaženje financira isključivo potporama Ministarstva i Grada Zagreba, one ove godine nisu dovoljne za pokrivanje troškova tiska i rada redakcije. 

Prvi veći rez u potpori Ministarstva dogodio se 2010. godine kada je potpora pala sa 700 000 kuna na 600 000 kuna. Potpora je ponovno srezana 2014. godine na 550 000 kuna, a ove je godine potpuno ukinuta. Grad Zagreb je također posljednjih godina progresivno smanjivao potporu koja je pala s 200 000 kuna (2013. godina) na 40 000 kuna ove godine.

Urednica Marija Ćaćić rekla je kako je "Zarezu svakako prijetilo gašenje jer DORH protiv izdavača Druge strane d.o.o. vodi sudski spor i traži da povrati sredstva dobivena na natječaju Ministarstva kulture u visini od 1,2 milijuna kuna prema Zakonu o sukobu interesa. Radi se o iznosu koji je namjenski utrošen za rad redakcije i o čijoj je dodjeli odluku donijelo stručno tijelo. Taj je proces u tijeku i još nije donesena presuda da bismo ta sredstva trebali vratiti. Nakon objave ovogodišnjih rezultata natječaja MK, uredništvo je iz druge ruke saznalo da navodno nisu napravljene adekvatne dopune financijskih izvještaja te da će štoviše Ministarstvo potraživati povrat sredstava. Pitanje je kako je moguće da smo dobili posljednji dio sredstava za 2013. i 2014. godinu (koji se isplaćuje nakon prihvaćanja izvješća), a da izvještaji nisu prihvaćeni? Isto tako, ako izvještaj za proteklu godinu nije prihvaćen nakon što smo dostavili dopune, zašto o tome nismo obaviješteni službeno, nego putem priča u kuloarima i iz medija?"

Ćaćić također naglašava kako ne mogu pouzdano znati, ali slute da se u slučaju izvještaja za 2015. godinu radi o iznosu koji je ovršila tiskara Novi list. Radi se o iznosu od oko 200 000 kuna na ime duga starog preko deset godina. Naknadnim uvidom utvrđeno je da je 75% tog duga prethodno podmireno te su ovršeni i za iznos koji nisu dugovali. Zbog toga su pokrenuli sudski spor koji je u tijeku.

Ovih se dana bliži 1. svibanj, što znači da je Zarez (kao i ostali korisnici ove potpore Ministarstva) trebao izlaziti skoro pola godine bez objavljenih rezultata natječaja, a time i bez sredstava za tiskanje i bez informacija hoće li sredstava biti. To je po izdavaštvo pogubna praksa koja je prošle godine dovela do gubitka kontinuiteta izlaženja Zareza. Unatoč tome, u protekloj godini uspjeli su izdati 18 svezaka, u kojima je samo u 2015. godini objavljeno oko 720 tekstova. 

Zbog nemogućnosti daljnjeg tiskanog izlaženja, što je srećom na vrijeme naslućeno, Zarez se seli na internetsku stranicu zarez.hr, najavio je izvršni urednik Luka Ostojić. "Već godinama tendencije politički idu prema desnici i prema slobodnom tržištu, gdje tiskani, lijevi dvotjednik za kulturu baš i nema neku 'prođu', tako da smo na vrijeme uspjeli napraviti internetsku stranicu pogodnu za objavljivanje tekstova". Internetski medij drugačiji je od tiskanog, čita se, ali i objavljuje na drugačiji način i u tom smislu bit će potrebno još uhodavanja. "Osim toga, on također nije besplatan, što znači da ćemo morati pronaći nove, javne izvore financiranja", poručuje Ostojić, te dodaje kako je "optimizam upravo u tome što već postoji uhodana redakcija s dobrom voljom nastavka rada, a u vrijeme gašenja medija i jačanjem desnih tendencija, potreba za medijem kao što je naš tim je jača".

Zamjenica glavne urednice Nataša Govedić u svom obraćanju citirala je Antu Starčevića koji je u govoru o slobodi tiska 1879. godine rekao: "Proti slobodi tiska samo oni ljudi rade koji hoće da odrasle, pametne ljude plaše. Još hoće da slobodu tiska zabrane oni koji hoće da se neznanjem naroda samo na svoju korist služe. S onim koji proti slobodi riječi i tiska govori bojao bi se ja pod istim krovom spavati ili zaključanih vrata, makar bi imao uzase pet forinit". Sto pedeset godina nakon Starčevića, sloboda tiska ponovno je narušena, kaže Govedić. "Naši suradnici i čitatelji godinama biraju stvarati jedini tiskani časopis za kulturu u Hrvatskoj koji gradi analitičku platformu za njegovanje kulture dijaloga, umjetničke i znanstvene esejistike te zagovaranje svih vrsta ljudskih, posebice manjinskih prava. Od svog nastanka 1999. godine zarez programatski podržava sve civilne udruge i gradi žarište javnog kritičkog mišljenja o socijalnim, političkim i kulturnim problemima današnjice, kroz sve vrste književnih i novinarskih formi. Sustavno surađuje s brojnim filozofskim, sociološkim, kulturološkim, antropološkim, komparatističkim i filološkim katedrama u zemlji i inozemstvu. Objavljuje i prevodi stručne tekstove, a u svakom broju donosi stručni temat društveno-humanističke tematike. Nema drugog časopisa u Hrvatskoj - i to nisu ni Vijenac ni Hrvatsko slovo - koji ima isti opseg suradnika, tema i redoviti stručni temat u svakom svom broju. 

Za sad je svakom ministru kulture u samostalnoj Hrvatskoj bilo stalo sačuvati barem privid demokracije kao njegovanja različitosti mišljenja. Svi su dosadašnji ministri kulture, sve do Zlatka Hasanbegovića, financirali sva tri časopisa za kulturu - Vijenac, Hrvatsko slovo i Zarez, zaključuje Govedić. Spomenuto je još kako se financiranje Zareza od preuzimanja vlade Jadranke Kosor sustavno reže, no uvijek se pazilo da Zarez i Vijenac imaju približno slično financiranje. Tu treba uzeti u obzir da Vijenac iza sebe ima infrastrukturu i administrativnu podršku Matice Hrvatske, dok Zarez nema sličnu instituciju koja bi "uskočila" u situaciji nedostatka financija za administrativno-pravne poslove. Također, Zarez se ni u jednom trenutku nije našao u "povlaštenoj" poziciji, niti je financijski profitirao u vrijeme prošle vlade. 

Zarez ima puno suradnika, a ukidanjem njegovog tiskanog oblika ukida se platforma za rad i studenata, ali i afirmiranih autora koji nemaju gdje objaviti svoje tekstove jer se u drugim medijima smatraju previše kompleksnima. Zarez je bio mjesto kompleksnosti i mjesto nijansiranog analitičkog mišljenja, a jako je važno da ono postoji i u tiskanom obliku, ne samo na internetu. Spomenuta je i problematičnost jednosmjernog komuniciranja ministarstva koje donosi cenzurne odluke, te o njima javnost obavještava bez ikakvih mogućnosti pregovora - čak ni pristojnim pravnim dimenzijama da se o odlukama zainteresirane strane na vrijeme obavijesti. 

Ovih dana redakcija Zareza seli se iz ureda kraj Ministarstva kulture, a uredništvo poručuje: Vidimo se na internetu!

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 28.04.2016

VEZANE VIJESTI

Ne mogu nas ugušiti

Piše: Matija Mrakovčić
Na tribini potaknutoj prvim potezima nove Vlade u polju profesionalnog novinarstva, medijskog pluralizma i ljudskih prava, govorili su predstavnici medija i medijski radnici.

Politike pustošenja

Piše: Vatroslav Miloš

Novi dnevnopolitički žanr, nazovimo ga provizorno reformskom dramom, prilično dosljedno odstranjuje svoje aktere: na redu su Zarez i Subversive Festival.

Politike bez programa

Piše: Antonija Letinić
Nakon neuspješnog sastanka Saborskog odbora za kulturu, održana je sjednica Odbora za medije na istu temu - odluku ministra o razrješenju članova Povjerenstva za neprofitne medije.