Vrijeme neizvjesnosti i straha | kulturpunkt

Vrijeme neizvjesnosti i straha

U sklopu 5. tjedna izbjeglicama Koordinacija organizacija za integraciju istaknula je kako integracija izbjeglica u Hrvatskoj i dalje ovisi o pojedinačnim inicijativama i volonterskom radu.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Dag Oršić

Ovogodišnji Svjetski dan izbjeglica Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju obilježila je konferencijom na kojoj su istaknuli važnost integracije i upozorili na nedostatak sustavnog i sveobuhvatnog pristupa izgradnji sustava integracije u Hrvatskoj zbog čega je izbjeglicama otežano uključivanje u zajednicu. Manjkavost sustava integracije jedan je od razloga zbog kojeg se izbjeglice ne zadržavaju u Hrvatskoj i umjesto toga biraju nastavak puta prema drugim zemljama Europske unije. Konferencija je održana u sklopu programa 5. tjedni izbjeglicama koji su ove godine trajali od 11. do 23. lipnja, a osim u Zagrebu, održavali su se i u Karlovcu, Novigradu, Ogulinu, Osijeku, Zadru i Zagrebu. 

Predstavnice organizacija Are You Syrious?, Centra za mirovne studije, Isusovačke službe za izbjeglice i Rehabilitacijskog centra za stres i traumu predstavile su stanje sustava integracije u Hrvatskoj i njegove važnosti za stvaranje zdravog i inkluzivnog društva. Valentina Zeljak Božović (Rehabilitacijski centar za stres i traumu) istaknula je preživljene traume kao jedan od najvećih problema s kojima se susreću sve izbjeglice. "Bijes, strah i tjeskoba uobičajeni su za osobe koje prolaze teške i nesigurne puteve u bijegu od progona, a preduvjet oporavka im je povratak u normalan život, ali i stanje ličnosti prije proživljene traume", kaže Božović koja također dodaje kako na njihovo psihološko stanje uvelike utječe i prihvaćenost zajednice u kojoj se nalaze i osjećaj da u njoj imaju jednaka prava i mogućnosti, što često nije slučaj jer je društveno stanje diktirano s vrha. Uz učenje jezika, zaposlenje se pokazalo jednim od najboljih načina integracije i poboljšanja psihološkog stanja izbjeglica, stoga Koordinacija organizacija za integraciju predlaže smanjenje roka za ostvarivanje prava na rad s devet na dva mjeseca od dolaska u zemlju i traženja azila. Trenutnim zakonom osobama koje su u procesu traženja azila dozvoljen je rad u Hrvatskoj tek nakon devet mjeseci, no to je razdoblje ispunjeno neizvjesnošću i strahom, a višak slobodnog vremena, nepostojanje socijalne grupe i nedostatak drugih sadržaja samo doprinose ionako prisutnom osjećaju nesigurnosti.

U Hrvatskoj su ulogu integracije u najvećoj mjeri preuzele nevladine udruge koje se u velikoj mjeri oslanjaju na entuzijazam i volonterski rad svojih članova. Neke od njih su već dobro poznate zadruga Okus doma ili nogometni klub Zagreb 041, a Antonija Potočki (Are You Syrious?) predstavila je neke od aktivnosti udruge spontano formirane tijekom izbjegličke krize 2015. godine. Uz ostale aktivnosti kojima rade i pomažu izbjeglicama u Hrvatskoj, Are You Syrious? je osnovao free shop gdje izbjeglice mogu pronaći odjeću, higijenske i ostale najosnovnije potrepštine, ali i gdje se mogu susresti i družiti s lokalnim stanovništvom. Govoreći o integraciji, Lea Horvat (CMS) naglasila je kako je to dvosmjeran proces. Odluke dolaze s vrha, ali najvažnija je podrška u lokalnim zajednicama. U Hrvatskoj je vidljiv izostanak sustavnih politika integracije zbog čega ne postoji ni kontinuirana edukacija lokalne zajednice, o čemu ovisi uspješnost integracijskih procesa. Umjesto toga, integracija ovisi o pojedinačnim inicijativama i volonterskom radu. 

Jednu od takvih inicijativa predstavlja i Centar za integraciju izbjeglica u Zagrebu SOL (Susret običnih ljudi), čiji je pokretač Isusovačka služba za izbjeglice. Centar je pokrenut početkom godine u zagrebačkoj Dubravi, nakon što su dio sredstava za rad namaknuli i uspješnom crowdfunding kampanjom. U prostorima Centra izbjeglice u Hrvatskoj mogu učiti jezik, tražiti posao ili se osposobiti za zapošljavanje, provoditi slobodno vrijeme i družiti se s drugim korisnicima. O važnosti ovakvih inicijativa, pogotovo kad izostaju sustavne politike integracije, na konferenciji koja je održana upravo u prostorijama SOL-a, govorila su dva mlada dečka iz Iraka od kojih je jedan dobio, a drugi još uvijek čeka međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. On je zbog ratnih bandi i stalne prijetnje nasiljem morao pobjeći od kuće, no zato što pokrajina iz koje dolazi nije pod izravnim ratnim stradanjem, oteže se s potvrđivanjem njegovog azila. Na pitanje kako se nosi s neizvjesnošću i što mu najviše pomaže u dugim mjesecima čekanja, odgovara kako "mora biti zaposlen, družiti se s ljudima, pohoditi što više aktivnosti i nesmije ostati zatvoren". Upravo zato važne su lokalne i grass roots inicijative koje izbjeglicama omogućavaju aktivan život i mogućnost stvaranja vlastitih socijalnih grupa u novim životnim okolnostima. 

I dok su dok se neprestano ističe važnost kvalitetnih integracijskih politika na razini države, ne smije se zaboraviti kako integracija počinje upravo na lokalnoj razini i da bi upravo gradovi i lokalne zajednice trebali imati više slobode u donošenju najboljih odluka za svoje nove stanovnike. Dok države žele imati kontrolu nad imigracijom i protokom izbjeglica, gradovi su ti koji se moraju nositi s problemom beskućništva, ljudima i djecom koji spavaju na ulicama i konačno, samom integracijom. Lokalno stanovništvo također najčešće dolazi u prvi kontakt s ljudima koji trebaju pomoć, a tek nakon toga policija i državne službe. Također, ključna je dobra informiranost i jasna komunikacija između države i lokalnih zajednica kako bi se izbjegli nesporazumi i kako bi se lokalno stanovništvo potaknulo na sudjelovanje u integraciji novih sugrađana, a jednako tako važno je ostaviti prostor za nicanje pojedinačnih inicijativa koje će na lokalnim razinama povezivati izbjeglice s lokalnim stanovništvom.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 26.06.2018

VEZANE VIJESTI

Vrijeme je da se manjina obrati većini

Piše: Martina Domladovac
U sklopu projekta Muzej osobne povijesti Roma mladi Romi suvremenim medijima počinju bilježiti romsku povijest i tradiciju čime ju se čuva od zaborava, ali i približava široj javnosti.

Dome, strani dome

Piše: Jana Dolečki
Većina bečkih manifestacija kojima je odana počast procesima radne migracije premalo se bavila aktualnim momentom njene šire društvene i političke instrumentalizacije.

Prazan prostor praznog čekanja

Piše: Anamarija Žugić

Čvrsto zagovaranje intimnog plana i vrlo uopćena ideja ljubavi te istodobno ograđivanje od angažiranosti u širem smislu temeljna je problematika predstave Čekanja.