Očekivanja bez ulaganja | kulturpunkt

Očekivanja bez ulaganja

Sučeljavanje gradonačelničkih kandidata i kandidatkinja o kulturnim politikama Grada Splita podcrtao je stanje zapuštenosti resora koji ostaje bez resursa i ljudi koji bi ga mogli razvijati.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Platforma Doma mladih / Facebook

  • A
  • +
  • -

Izborne kampanje rijetke su prilike u kojima se od političkih aktera može očekivati da uopće govore o kulturi ili, u boljim slučajevima, da predstave viziju kulturne politike kakvu će provoditi ako za to dobiju podršku građana. I tada je, doduše, skrajnuta u zapećak, daleko iza "velikih" tema i niskih političkih prepucavanja kakva su obilježila aktualnu kampanju za prijevremene izbore u Splitu. Kako bi se kultura izvukla iz trećeg ili četvrtog plana u koji je ovaj put zapala pobrinula se lokalna nezavisna scena, organiziravši prošlog tjedna sučeljavanje kandidata i kandidatkinja za gradonačelnika_cu na temu javnih kulturnih politika.

Od devet kandidata i kandidatkinja za obnašanje izvršne vlasti u Gradu na sučeljavanje u Domu mladih odazvalo se njih pet – bivši gradonačelnik i kandidat Centra Ivica Puljak, Mostov Josip Markotić, kandidatkinja platforme Možemo i Nove ljevice Tamara Visković, Kristina Vidan iz stranke Pametno za Split i Dalmaciju te zamjenica SDP-ovog kandidata Suzana Piacun. Na načelnoj razini, među kandidatkinjama i kandidatima vlada priličan konsenzus kada je u pitanju važnost kulture za razvoj grada te nužnost restrukturiranje cjelokupnog sustava kako bi mogao odgovoriti na potrebe svih svojih dionika, institucionalnih i vaninstitucionalnih. Prepoznaju i kako splitska scena stagnira, što se u prvom redu pripisuje nepostojanju strategije razvoja kulture, dokumenta koji bi trebao odrediti vrijednosti i definirati prioritete razvoja na kojima bi se temeljila gradska kulturna politika. 

Oko središnjeg pitanja financiranja kulture bilo je nekih disonantnih stavova. Iako su svi sudionici rasprave složni da su potrebna veća ulaganja u kulturu, moglo se čuti i kako se za kulturu već sad izdvajaju značajna proračunska sredstva ("čak i više nego za sport") te da se potrebno okrenuti drugim izvorima poput europskih fondova i iznaći nove načine kako generirati prihode u kulturi i za kulturu. Dobro je stoga podsjetiti da prema posljednjem proračunu teškom nešto manje od 1,7 milijarda kuna, Grad Split za kulturu izdvaja 128 milijuna kuna, a više od polovice tog iznosa (77,7 milijuna kn) odlazi na plaće zaposlenih u ustanovama u kulturi. Za programe ustanova u kulturi izdvaja se 43 milijuna kuna, a 4,7 milijuna ulaže se u prostornu infrastrukturu i opremu. Na koncu, 3,2 milijuna kuna ostaje za programe svih izvanproračunskih korisnika, kategorije u kojoj se nalaze i udruge s jednom zaposlenom osobom i institucija poput Arheološkog muzeja. 

Raspodjela ovih skromnih sredstava odvija se kroz poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi, a informaciju o tome što se u pojedinačnim kategorijama (film i medijska djelatnost, glazbeno-scenska te muzejsko-galerijska djelatnost i izdavaštvo) financira u tekućoj godini korisnici su doznali tek sredinom lipnja. Bivši gradonačelnik odgovornost za višemjesečno kašnjenje poziva i rezultata prebacio je na stručnu službu koja se, prema njegovim navodima, oglušila na naputak da se rečeni poziv objavi. Kako se prilično uhodani mehanizam objave poziva za javne potrebe u kulturi urušio posljednjom promjenom vlasti nije do kraja razjašnjeno, no dano je obećanje da će idući poziv ići "na vrijeme", u 10. mjesecu. 

Da je kultura jedan od najzapuštenijih resora u Gradu Splitu složili su se gotovo svi kandidati i kandidatkinje, a dio problema svakako leži u marginaliziranom položaju koji ima u široj strukturi gradske uprave. No dok bivši gradonačelnik ostaje kod ranije predloženog plana restrukturiranja prema kojem bi se u Službi za društvene djelatnosti – uz Odsjek za sport, predškolski odgoj i obrazovanje, branitelje, Park šumu Marjan i Staru gradsku jezgru – kulturi pridružila i socijalna služba, kandidatkinje centra i ljevice takvom se planu odlučno protive, što je uostalom i potvrđeno ranijim odbijanjem ovog prijedloga u Gradskom vijeću. Visković i Vidan stava su da bi "utapanje" kulture u službu s toliko raznorodnih djelatnosti voditelja ili voditeljicu tog odsjeka učinilo još neefikasnijim no što je to sad, dok Puljak rješenje vidi u fokusiranju na jednu osobu – pročelnika ili zamjenika s kulturno-menadžerskim backgroundom koji bi imao sluha za razvoj i unaprjeđenje sektora. 

Osim izostanka strateškog promišljanja gradske kulturne politike i financijske iscrpljenosti sektora, kojemu ne pomažu ni europski fondovi čije sufinanciranje Grad ne uspijeva podržati, bolna točka splitske kulture je infrastruktura, posebno ona za programe koji se razvijaju na nezavisnoj sceni. Na raspravi je otvoreno i pitanje dostupnosti kulturnih sadržaja u rubnim dijelovima grada, za koje postoji interes i institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera, no manjak adekvatne infrastrukture, i još važnije, manjak političke volje zaustavili su sve projekte koji su se na terenu pokazali uspješnima. Prostor je prepreka i intenzivnijoj suradnji između institucija i umjetničkih organizacija i udruga u kulturi, jer su ustanove vanjskim korisnicima dužne izdati račun za korištenje njihove infrastrukture. Riječ je o modelu sufinanciranja rada ustanova koji se pokazao lošim za razvoj suradnje i razmjene među različitim akterima u sektoru, no sudeći prema komentaru bivšeg i izgledno budućeg gradonačelnika kako "nema besplatnog ručka", promjene u ovom području čine se malo vjerojatnima.

Na listi lijepih želja za kulturu našlo se uvođenje opcije četverogodišnjeg financiranja za udruge od posebnog interesa, ali i utvrđivanje kriterija prema kojima se taj status stječe, potom osnaživanje kadrovskog potencijala Odsjeka za kulturu te promjena sustava evaluacije koja se sada bazira na tehno-menadžerskim principima, bez valorizacije međusektorskih suradnji i građanske participacije. Konačno, zaključak je da bez sustavnog promišljanja o tome kamo splitska kultura ide, sektor ostaje osuđen na strategiju pokušaja i pogrešaka, bez mogućnosti stvarnog iskoraka.

Prvi koraci prema demokratizaciji kulturnog sektora započeli su javnim pozivom za kazališna i upravnih vijeća u deset gradskih ustanova u kulturi, no bez velikog interesa i odaziva stručnih i iskusnih kandidata. Postoje li oni uopće u gradu koji godinama ne pokazuje interes za sustavan razvoj kulturnog polja; u kojem se kultura, financijski i infrastrukturno potkapacitirana, održava na slijepom entuzijazmu pojedinaca? Od kulture se u Splitu očekuje puno – ovisno o tome iz kojeg je političkog očišta promatrana, od toga da stvara aktivne, kritične i angažirane građane, do toga da kroz turističko brendiranje doprinosti ekonomskom rastu – no bez ozbiljnog ulaganja u sektor, i uz najbolju političku volju, splitska kultura ostat će bez ljudi koji će je razvijati.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 22.06.2022

VEZANE VIJESTI

Kultura na čekanju

Piše: Lujo Parežanin
Rezultati financiranja javnih potreba u kulturi Grada Zagreba prije svega govore o potrebi da nova vlast administrativno konsolidira sektor kulture i artikulira jasnu kulturnu politiku.

Grad otvorenih pitanja

Piše: Hana Sirovica
Odnos kulture i tržišta pokazao se kao mjesto najvećeg prijepora na tribini koja je okupila kandidatkinje i kandidate za gradonačelnika Rijeke.

Oduzimanje grada građanima

Piše: Lujo Parežanin
Priča o Zlatnim vratima još je jedna priča o uništavanju kulturne infrastrukture u režiji desnice koja se ispod svoje suverenističke fasade pokazuje kao običan serviser interesa kapitala.