Za dobre zakone potrebna je čvršća i konkretnija suradnja | kulturpunkt

Za dobre zakone potrebna je čvršća i konkretnija suradnja

Konferencija "Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava" ukazala je na probleme u legislativnom okviru koji regulira kulturni sektor, kao i na smjerove njegovog poboljšanja.

Piše: Dario Pavičić
  • A
  • +
  • -

Od 26. srpnja 2022. na snazi je novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, o čijem je procesu donošenja i brojnim implikacijama koje će on imati na kulturni sektor Kulturpunkt redovito izvještavao. Tako Matija Mrakovčić ističe da Javni poziv za članove radne skupine koja će napisati inicijalni prijedlog aktualno važećeg zakona, po već nažalost ustaljenoj praksi, u Ministarstvu nije ni bio objavljen, nego je ministrica tu skupinu imenovala u tajnosti. Nadalje, Mirela Travar, predsjednica Mreže društveno-kulturnih centara, upozorila je da je i sama strategija na koju bi se zakon trebao oslanjati, odnosno Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine, još uvijek u procesu izrade, a Savez udruga Klubtura i Mreža društveno-kulturnih centara poslali su resornoj ministrici otvoreno pismo u kojem apeliraju na uključivanje svih relevantnih aktera u izradu dokumenta, sukladno prihvaćenim demokratskim procedurama. Ishod ovakvih postupaka je prolongiranje problema karakterističnih za zakone koji reguliraju kulturni sektor. Tako se kao jedan od glavnih propusta ističe nedostatak prepoznatosti kulturnih centara, kojima su posvećeni stavak 4. i 5. Članka 35., a u kojima se tek u najkraćim crtama opisuje opseg njihova djelovanja.

Pri pokretanju postupka izrade novog Zakona civilni sektor zagovarački je pravovremeno reagirao. Paralelno s organizacijom javne rasprave o donošenju postojećeg zakona, Operacija grad s partnerima provodi inicijativu kojoj je jedan od ciljeva izrada drugog zakona, posebnog Zakona o kulturnim centrima, čime bi se definirao njihov pravni položaj i osigurala njihova prepoznatost. Tim povodom u Novinarskom domu u srijedu se održala konferencija Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava. U sklopu prvog panela raspravljalo se o postojećem institucionalnom okviru u kulturi, a posebice o odnosu novog prijedloga Zakona, proizašlog iz inicijative Operacije grad i suradnika, s novodonesenim Zakonom iz srpnja ove godine. Nakon prve panel-diskusije održale su se grupne diskusije u tri skupine o samom prijedlogu, da bi konferencija završila predstavljanjem iskustava iz prakse upravljanja kulturnim centrima na drugoj panel raspravi. Panel-rasprave moderirale su Željka Tonković i Iva Zenzerović.

Tijekom prve panel-rasprave, Ana Žuvela, jedna od sudionica te istraživačica Instituta za razvoj i međunarodne odnose, istaknula je kako nedostatak regulativnih okvira koji se odnose na djelovanje kulturnih centara zapravo prati i jednako slab akademski interes za bavljenje temom utjecaja i važnosti kulturnih centara za život zajednice u kojoj djeluju. To posebno zabrinjava jer znamo da dobar dio kulturnih centara u manjim sredinama zapravo vrši i općenitiju društvenu ulogu te predstavlja okosnicu i preduvjet za većinu društvenih aktivnosti. Kulturni radnik Davor Mišković dodao je kako zbog postojećih kriterija za financiranje, ali i vremenske ograničenosti projektnom logikom, u nezavisnim prostorima često dolazi do hiperprodukcije sadržaja te se oni izvana počinju promatrati kao vrsta servisa, bez ikakve vlastite agencije. Žuvela je na tom planu kasnije razjasnila kako sami kulturni centri publici trebaju pristupati iskreno i bez instrumentalizacije, odnosno ne reducirati publiku na puki argument za daljnje financiranje, već je aktivno uključiti i s njom biti u dijalogu.

Međutim, kako se aktualna regulacija tek ovlaš i ugrubo dotiče kulturnih centara uopće, ne iznenađuje da o hibridnim modelima upravljanja u kulturi, kao što je već više od desetljeća prisutno civilno-javno partnerstvo, u našim zakonima još uvijek nema nikakvog spomena, unatoč tome što takvih ustanova postoji već nekoliko i one predstavljaju značajan segment u kulture u našem društvu, a posebice one alternativne i nezavisne. U svibnju 2020. godine stoga se formirala i spomenuta Mreža društveno-kulturnih centara DKC-HR, koja objedinjuje i zagovarački nastupa u ime svih kulturnih ustanova koje funkcioniraju po modelu civilno-javnog partnerstva. Predsjednica Mreže Mirela Travar naglasila je kako je Mreža nastala i zbog akutnih potreba organizacija civilnog društva za prostornom infrastrukturom koja je nužna za organizaciju bilo kakvih aktivnosti, ali i rad općenito. 

Travar je istaknula i kako je društveno-kulturnim centrima u civilno-javnom partnerstvu, ali i svim ostalim  prostorima kulturno-umjetničkog stvaralaštva i društveno-kulturnih djelatnosti koji nisu regulirani posebnim zakonima, nužna "kvačica u sustavu" koju bi se posebnim Zakonom o kulturnim centrima osiguralo, dok je Žuvela naglasila da bi se adekvatnijom pravnom normiranošću olakšale prijave na natječaje, ali i uspostave raznih suradnji, o čemu nezavisni dio kulturnog sektora uvelike i ovisi. Kao drugi iskorak koji ovaj prijedlog sadrži spominje se pluralizacija, odnosno spuštanje donošenja odluka s lokalne na mjesnu razinu, te propisivanje mogućnosti suupravljanja u kulturi, dočim je suupravljanje zasad samo veoma općenito propisano Zakonom o ustanovama.

Povrh svih prijepornih točaka koje novi prijedlog Operacije grad i suradnika nastoji locirati, ostaje nam i pitanje postojećeg rješenja koje je srpanjski "megazakon" uveo u područje financiranja. Tako se u novonastaloj konstelaciji (o čemu se također već pisalo na portalu) kriteriji za dodjelu sredstava svode na javni poziv te se sukladno tome mogu uvelike mijenjati s obzirom na sastav članova pojedinih vijeća pri Ministarstvu kulture, čime je dokinut dotad važeći Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, te valja pratiti hoće li i kako će novi zakon odgovoriti na takvo stanje stvari.

Uzevši sve u obzir, detaljnijem sadržaju novog prijedloga Zakona o kulturnim centrima mogao bi se posvetiti zaseban tekst, a sam prijedlog uskoro će biti dostupan i javnosti na web stranici Operacije grad, njegovog inicijatora. Ova je konferencija ujedno predstavljala i jednu od završnih faza njegove artikulacije. Uključivanjem praktičarki u vođenju kulturnih ustanova u drugom panelu – konkretno, Pavlice Bajsić, ravnateljice Centra mladih Ribnjak te Stefane Došen iz Multimedijalnog kulturnog centra u sklopu Doma mladih u Splitu, publika i sudionici mogli su čuti kako o problemima na koje te institucije nailaze, tako i o mogućnostima osobnog rasta i transformacije osoba koje se takvom poslu iskreno posvete. Na drugom panelu također je sudjelovala i novoizabrana Pročelnica gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Emina Višnić, koja je komentirala zapuštenost gradskog fonda kulturnih centara te najavila kako će se više ulagati u njihovu opremljenost.

Objedinjujuća misao cijele konferencije može se sažeti u izjavi Ane Žuvele: za dobre zakone potrebna je puno čvršća i konkretnija suradnja. Takva suradnja temelji se na kvalitetnoj komunikaciji i povjerenju te zajedničkom donošenju odluka. Ukoliko na nacionalnoj razini izostaje povjerenje u civilni sektor i njegove predstavnike pri izradi ključnih strateških dokumenata koji se na sve njih odnose, pa ih se onda ni ne zove, to nepovjerenje je utoliko veće u lokalnim sredinama, jer je prožeto manjkom osnovnog znanja kako o onima s kojima se može surađivati, tako i o vlastitoj (neostvarenoj) ulozi u stvaranju aktivnih građanki i građana.

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 01.12.2022

VEZANE VIJESTI

Prema privatizaciji javne politike

Piše: Matija Mrakovčić
Na javnom savjetovanju je prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji bi mogao produbiti već postojeće nejednakosti u polju kulture.

Prostor uključivanja, prostor sigurnosti

Piše: Ana Vučić
Konferencija platforme Upgrade tematizirala je ključna pitanja vezana za pokretanje Interkulturnog društvenog centra kao važne poluge integracije u Zagrebu.

DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara

Autor: Clubture
Na završnoj konferenciji projekta DKC-HR održani su paneli o praksama sudioničkog upravljanja i civilno-javnog partnerstva u društveno-kulturnim centrima u Hrvatskoj i regiji.