Za društveni razvoj i veću kvalitetu života | kulturpunkt

Za društveni razvoj i veću kvalitetu života

O mogućnostima osnivanja društveno-kulturnih centara u Sisačko-moslavačkoj županiji razgovaramo s Ivonom Eterović iz Mreže mladih Hrvatske.

Razgovarala: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

"Zajednica u centru - društveno-kulturni centri kao prostori zajedništva i solidarnosti" projekt je Mreže mladih Hrvatske (MMH) koji se provodi kroz Fond za aktivno građanstvo, u partnerstvu s Udrugom IKS, Agencijom lokalne demokracije Sisak i Operacijom grad. O izazovima provedbe projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji razgovoramo s Ivonom Eterović iz MMH.

KP: I prije pandemije i potresa, Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) je bila jedno od najmanje razvijenih područja u Hrvatskoj. Možete li nam ukratko opisati kontekst u kojem djeluju OCD-ovi u SMŽ u trenutku kada počinje projekt? Kakvi su kapaciteti OCD-a u području zagovaranja i umrežavanja? Kakva je "krvna slika" civilnog društva u SMŽ?

Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) bila je jedna od najslabije razvijenih područja Hrvatske i prije pandemije i potresa, prvenstveno radi posljedica rata i kasnijeg zapostavljanja. Nedostupnost potrebnih društvenih usluga i nedovoljno kvalitetnog sadržaja u zajednici radi nepovoljne financijske situacije, kao i dugogodišnje neulaganje u strukturni razvoj županije, postaju dodatno istaknuti posljedicama potresa i pandemije. Ono što je također osjetno je postojanje razlika između djelovanja u Sisku, većem gradu koji se ipak donekle izgradio kroz industrijske pogone i koji se na političkoj razini vlasti opredijelio za podršku civilnom društvu, i ostatku županije, što se osjeti i u mogućnostima i resursima za udruge koje tamo djeluju. 

U takvom kontekstu OCD-ovi u SMŽ imaju izrazito zahtjevnu ulogu u pružanju usluga građanima i osiguranju uvjeta života koji bi trebali svima biti zagarantirani, a često sami nemaju primjeren prostor u kojemu mogu raditi. Ono što se paralelno događa jest i to da zainteresirana javnost prelazi na druge teme, te cijela problematika SMŽ pada u zaborav kao što je i bilo prije pandemije i potresa, a situacija na tom području je daleko od idealne, mnogi ljudi još uvijek nemaju osnovne uvjete za pristojan život. Nisam upoznata s cijelom krvnom slikom civilnog društva u SMŽ, ali smatram da naši partneri i udruge s kojima oni surađuju stvarno rade odlične stvari i daju novu nadu, ali i sadržaje građanima, koji im uvelike nedostaju, pogotovo sada. Zbog toga smo se i odlučili baciti u ovaj projekt, kako bismo dodatno osnažili OCD-ove u području koje je sustavno zanemarivano i koje smo prepoznali kao kvalitetne i sposobne.

KP: Projekt "Zajednica u centru" kao jedno od rješenja za tešku situaciju OCD-a u Sisku i Petrinji predlaže društveno-kulturni centar. Možete li nam ukratko opisati o kakvom se centru radi, gdje se nalazi, kako je zamišljeno njegovo osnivanje, tko je sve uključen u proces, koje su prepreke na putu?

Projekt "Zajednica u centru", koji financira Fond za aktivno građanstvo kroz Ad hoc natječaj, krenuo je u travnju i provodi ga Mreža mladih Hrvatska s partnerima Operacija grad, Agencija lokalne demokracije Sisak i Udruga IKS iz Petrinje. Tek ulazimo u realizaciju i promišljanje na koji način bismo osnovali platformu društvenih-kulturnih centara u SMŽ te ne bih ulazila u detalje gdje će biti i kakvo će točno biti njegovo uređenje. Između ostalog, pokretanje tog procesa, koji će trajati neko vrijeme, jedna je od aktivnosti projekta. Sigurno znamo da će u njegovom osnivanju u Sisku sudjelovati Agencija lokalne demokracije Sisak i druge zainteresirane organizacije, dok će u Petrinji glavnu riječ voditi Udruga IKS. Cijeli proces bit će proveden u suradnji s Operacijom grad i Mirelom Travar, koja je stručnjakinja u tom području. 

Prepreka postoji mnogo, trebamo pronaći dobre lokacije u trenutno razrušenoj SMŽ, osigurati financiranje za izgradnju samih društveno-kulturnih centara, pronaći kvalitetne partnere među lokalnim vlastima te pokrenuti jedan veoma kompleksan proces osnivanja i uređenja njihovog funkcioniranja. Kako je potreba za prostorom nakon potresa zbilja kritična u oba grada, odlučili smo kroz projekt osigurati osnovne prostorne kapacitete za ove udruge kroz nabavku kontejnerskih objekata koji će srednjoročno do dugoročno biti osnova za osnivanje novih DKC-ova, a mogu čim prije nuditi prostorne kapacitete za kulturne i društvene aktivnosti koje su potrebne za život i opstanak zajednice. Iako je dugoročni cilj organizacija da DKC-ovi zažive kasnije kao konkretne zgrade s velikim kapacitetima, ovo nije samo privremeno rješenje nego smatramo da su nakon potresa kontejneri simbol opstanka zajednice, ali i volje da zajednica ponovno gradi ono što je razrušeno te će ostati dio DKC-ova i u budućnosti.

Zbog toga je u sklopu ovog projekta zamišljena provedba crowdfunding kampanje za opremanje tih objekata za aktivnosti i programe, koja će se lansirati početkom rujna, te se nadamo da će građani u Hrvatskoj, a i šire, prepoznati važnost osnivanja takvih centara.

KP: Društveno-kulturni centri (DKC) na specifičan, lokalno orijentiran način spajaju angažirano društveno djelovanje s javnošću kulturnih aktivnosti. Kako bi uspostava DKC-a mogla pridonijeti stvaranju uvjeta za društveni razvoj i povećanje kvalitete života građana?

Osnivanjem DKC-a lokalna zajednica bi dobila prostor koji je isključivo namijenjen osiguranju sadržaja i pružanju usluga koje im nedostaju. S druge strane, same organizacije bi dobile prostor u kojem mogu provoditi aktivnosti koje nisu ograničene trajanjem jednog projekta. Agencija lokalne demokracije Sisak i Udruga IKS provode anketiranje građana i organizacija koje djeluju u SMŽ kako bismo osigurali da jednom kada osnujemo DKC-ove njihovi sadržaji stvarno budu ono što je lokalna zajednica i tražila. Sam sadržaj je naravno u svakom DKC-u specifičan za organizacije koje čine platforme. Dok su neki DKC-i najvećim djelom fokusirani na kulturni sadržaj, DKC-ovi u SMŽ mogli bi biti ravnoteža kulturnog i društvenog sadržaja, kao što je to npr. slučaj u Rojcu. To nije samo zbog toga što je takav profil organizacija koje su potencijalne članice platformi, već i što su potrebe zajednica u SMŽ takve da su potrebni i društveni i kulturni sadržaji. Tako očekujemo da će se u sklopu DKC-ova odmah, a još više kad formalno budu uspostavljeni, održavati kulturne manifestacije, no npr. i događaji i usluge koje se tiču mentalnog zdravlja, što je nakon potresa zbilja potrebno, ali i da mogu biti lansirna rampa za volonterske aktivnosti u zajednici. Još jednom bih naglasila da se stvarno nadamo da će javni akteri, ali i građani, prepoznati važnost ulaganja u DKC-ove u SMŽ kako bismo zaustavili sustavno iseljavanje mladih i poboljšali uvjete života građana koji ostaju. 

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 19.06.2021

VEZANE VIJESTI

Umrežavanje za jače društvo i kulturu

Piše: Hana Sirovica

Uz predstavljanje rezultata projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara, održana su dva panela o perspektivama razvoja društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj i regiji.

Osnažiti prostore kulture i društvenosti

Piše: Hana Sirovica
Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.

Širite se, opasne klice promjena!

Piše: Klara Berdais
Potres u Petrinji može se simbolično gledati kao čistka ostataka rata i političkih muljaža, a nakon svega toga želimo utopiju i ništa manje!