Za društveno odgovorno poduzetništvo | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Za društveno odgovorno poduzetništvo

Strategija donosi jasne kriterije za socijalno poduzetništvo, kojemu je cilj društveno odgovorno participiranje u tržišnoj ekonomiji.

  • A
  • +
  • -

Misija socijalnog poduzetništva je stvaranje određene društvene vrijednosti, dok se njegove značajke prepoznaju u ekološkoj i društvenoj odgovornosti, socijalnim inovacijama, financijskoj održivosti i praćenju socijalnog učinka. Začetnici prvih društvenih poduzeća su organizacije civilnog društva čiji rad nastoje upotpuniti državne institucije zaslužne za razvoj javnih politika poput Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Kao prvi korak u procesu unapređenja socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj odlukom Vlade je 25. travnja 2013. godine osnovana radna skupina za izradu Strategije razvoja socijalnog poduzetništva čiji su članovi imenovani 18. srpnja.

Radna skupina se dosad bavila metodologijom izrade strategije, definicijom društvenog poduzetništva i terminologijom, te kriterijima po kojima se prepoznaju društveni poduzetnici. Na dnevnom su redu još institucionalni i zakonodavni okvir, pristup financijskom kapitalu, obrazovanje za i o društvenom poduzetništvu i vidljivost, o čemu se raspravljalo i u radnim grupama na Konferenciji o nacrtu Strategije koja je održana 30. rujna 2013. godine u Zagrebu.

Prema radnoj verziji Strategije, društveno poduzeće prepoznaje se prema tome što: ostvaruje dobrobit za zajednicu, društvo i okoliš; stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost time što u trogodišnjoj perspektivi poslovanja najmanje 25 posto prihoda ostvaruje od obavljanja gospodarske djelatnosti; prakticira demokratski proces odlučivanja neovisno o vlasničkom udjelu; prati i vrednuje društvene, ekonomske i ekološke učinke i utjecaje; ulaže najmanje 75 posto dobiti/viška prihoda u ostvarenje misije, ciljeva ili financijsku održivosti poduzeća; imovina društvenog poduzeća koje je prestalo postojati prelazi u vlasništvo lokalne samouprave, neprofitne organizacije ili drugog društvenog poduzeća s istom ili sličnom misijom poslovanja.

Strategijom je predviđeno da se status društvenog poduzeća dobiva na razdoblje od tri godine, uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja o društvenoj reviziji.

Neprepoznavanje koristi društvenog poduzetništva, manjak financijskih instrumenata koji su dostupni društvenim poduzetnicima te niska poželjnost takvih poduzetnika kao klijenata financijskih institucija, neprepoznavanje proizvoda i usluga društvenih poduzeća na tržištu, nerazvijen mehanizam dokumentiranja, praćenja te manjak podataka o veličini i utjecaju ovakvih poduzeća samo su neki od slabosti kojima se Strategija mora pozabaviti.

Što se pak tiče pozitivnih aspekata socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj tu je duga tradicija zadrugarstva, postojanje podrške razvoju unutar samog sektora (CEDRA, SEFOR, ESENSEE), zatim postojanje državnih investicijskih potpora za razvoj društvenog poduzetništva (Poduzetnički impuls), razne inicijative društvenog poduzetništva u lokalnoj zajednici, interes za razvoj društveno odgovornog poslovanja i investiranja u zajednicu i društveno poduzetništvo u dijelu poslovnog sektora, s uspostavljenim suradničkim mehanizmima i programima (Mreža za DOP, Zajednica za DOP HGK, HRPSOR, HUB) i drugo.

Nakon konferencije na kojoj je predstavljen nacrt Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj sredinom listopada će se održati još jedan sastanak radne skupine, dok će tijekom studenog diljem zemlje biti održane javne raspravu na temu društvenog poduzetništva kako bi se Strategija što bolje napisala.

Predviđa se da će Strategija razvoja socijalnog poduzetništva biti gotova do kraja 2013. godine. 

Izvor: Pomakonline

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 24.10.2013