Za jednaka prava | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Za jednaka prava

Ukorijenjeni patrijarhalni sustav stvara prepreke u borbi za postizanje rodne ravnopravnosti na području bivše Jugoslavije.

Piše: Tomislav Žilić

Haveit, Use Your Mouth, 2014.

Pitanje rodne ravnopravnosti na Balkanu suočava se s nizom problema koji svakodnevno proganjaju (post)tranzicijsko društvo država bivše Jugoslavije. Najveće probleme zasigurno predstavljaju dugotrajni etnički i religijski razdori te posljedice ratova 1990-ih, uz otežano odmicanje od konzervativnih ideologija koje na istima parazitiraju. Borba za rodnu ravnopravnost često je tako ostavljena po strani dok se rješavaju vječna "goruća" pitanja, uz potpuni nedostatak svijesti da pitanja ravnopravnosti i dokidanja rodne diskriminacije nisu ništa manje bitna.

S obzirom da se rodna ravnopravnost identificira kao bitan civilizacijski doseg humanističkog duha modernih država, a tako i Europske unije, sve države na području Balkana koje gravitiraju prema ovom međunarodnom savezu u posljednjih desetak godina prilagođavaju se normama. Tako već niz godina primjerice možemo svjedočiti sve glasnijom borbom za ravnopravnost te protiv rodne diskriminacije, kao i za povećanje prava dodatno marginaliziranih LGBTQ zajednica. Unatoč tome što je i dalje teško boriti se protiv regresivnih silnica društva, napredak u državama koje su već članice Europske unije ipak postoji. No jasno je da sve države ne napreduju u jednakom tempu prema ostvarivanju većih rodnih i spolnih jednakosti. Takav slučaj je i s Kosovom, koje se nakon stjecanja neovisnosti od Srbije 2008. godine ne bori samo s ekonomskim i političkim problemima. Naime, prosvjedom održanim 8. ožujka na Međunarodni dan žena, kosovske žene zahtijevale su da imaju jednako zdravstveno osiguranje kao i muškarci, kao i da se država adekvatnije osvrne na problem obiteljskog nasilja i trgovine ljudima. 

Jedan od problema koji jasno pokazuje težinu položaja žena na Kosovu je problem naslijeđivanja. Naime, unatoč zakonima koji omogućuju jednako pravo naslijeđivanja imovine za muškarce i žene, u velikom dijelu Kosova provodi se drugačija praksa. Kanun je zbirka starih tekstova kosovskog običajnog prava koje se je na tim prostorima provodi od Srednjeg vijeka, a danas se mnogi pozivaju na njega u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, pogotovo u ruralnim dijelovima zemlje. U praksi se oslanjanjem na običajno pravo svakoj ženi može odreći pravo naslijeđivanja obiteljske ili imovine stečene kroz bračnu zajednicu, tako da nakon smrti roditelja ili supruga pravo na svu imovinu ostvaruje najbliži muški rod. Procjenjuje se da se oko 85 posto žena na Kosovu susretne s ovim problemom, kojem ni zakonodavci ne uspijevaju stati na kraj. 

Problem prava na naslijeđivanje izravno pokazuje koliko duboko je patrijarhat ukorijenjen u kosovskom društvu, no on je samo dio šire slike u kojoj se žene moraju izboriti za unaprijeđenje svoje pozicije. Upravo to čini i četveročlani ženski aktivistički i umjetnički kolektiv Haveit, koji svojim performansima želi upozoriti na neodrživu poziciju žena na Kosovu i potrebu postizanja rodne ravnopravnosti. Jedan od njihovih performansa bio je usmjeren upravo na štetnost pridržavanja Kanuna, kada su kuhanjem te knjige ukazivale na stereotipove tradicionalnih ženskih uloga. U intervjuu za Libelu izjavile su da je "Kanun i dalje temeljna knjiga u životima nekih kosovskih obitelji, a ugnjetavanje i zanemarivanje ženskih prava njegov je dio". Sasvim je izvjesno da će sustavne promjene trenutnog stanja napredovati sporo, što aktivističke pokušaje podizanja javne svijesti čini iznimno bitnima.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 16.04.2015

VEZANE VIJESTI

Deveti, deseti, jedanaesti mart

Piše: Mario Kikaš
Ženska fronta je tek prvi korak u sustavnijoj borbi protiv ZOR-a, za pune reproduktivne slobode, ekonomsku neovisnost, eliminaciju seksualnog uznemiravanja, kontrolu nad radom...

Umjesto pukog promatranja

Pripremio: Tomislav Žilić

Njujorška izložba Ti dakle želiš vidjeti predstavlja nastojanja šest umjetnica koje kroz podrivanje uobičajenih mehanizama percepcije otkrivaju nove načine gledanja.

Drago mi je što dočekah i ova vremena

Pripremila: Matija Mrakovčić

Arhiv antifašističke borbe žena, koji je pokrenula sarajevska udruga Crvena, impresivan je arhiv snažnog društveno-političkog faktora socijalističke Jugoslavije.