Za novu rundu kompromisa | kulturpunkt

Za novu rundu kompromisa

Odbijanje Europskog parlamenta da podrži početak pregovora o Prijedlogu Direktive o autorskim pravima znači da će taj sporni dokument morati proći daljnje revizije.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: Iain Farrell

Nakon što je Odbor za pravosuđe Europskog parlamenta 20. lipnja odlučio da Parlament može stupiti u međuinstitucionalne pregovore s Vijećem Europske unije i Europskom komisijom o spornom Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, izgledalo je kao da je autistična Unijina politika u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta još jednom prevladala usprkos protivljenju stručnjaka i najšire javnosti.

Podsjećamo, riječ je o dokumentu koji na razini Unije nastoji standardizirati regulaciju autorskih prava, s posebnim naglaskom na digitalnu domenu. U tom su pogledu najviše kritika s gotovo svih strana – od teoretičara interneta i autorskih prava, preko istraživačkih novinara, pa do nevladinih organizacija – dobili članci 11. i 13., doživljeni kao veliki udar na otvorenost interneta. Članak 11. tako nakladnicima elektroničkih publikacija daje isključivo pravo davanja ovlaštenja ili zabrane za prenošenje njihova sadržaja, uključujući i mogućnost traženja naknade (ali i ne čini naknadu obaveznom, kako se pogrešno prenosi u nizu medija!), što slobodnu internetsko-medijsku cirkulaciju informacija guši gotovo neprimjenjivom logikom licenciranja. Članak 13. pak propisuje obavezu internetskih servisa na koje korisnici učitavaju različite sadržaje da koriste tehnologije njihova prepoznavanja kako bi se spriječila neovlaštena uporaba autorskih djela – u prijevodu, uvodi automatsku provjeru i filtriranje svake korisničke objave, otvarajući prostor za cenzuru i zlouporabu podataka.

Da u Parlamentu ipak postoji dovoljan broj ljudi u dosluhu s kritikama Direktive pokazala je grupa od 84 zastupnika prevođenih Julijom Redom, potpredsjednicom Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza i članicom Njemačke piratske stranke, koja je aktivirala pravilo 69c, stavak 2. Pravilnika Europskog parlamenta. Riječ je o odredbi koja zastupničkim klubovima omogućuje da odluku o stupanju u međuinstitucionalne pregovore u sklopu zakonodavne procedure daju na glasanje u Parlamentu, čime se osigurava korektivni mehanizam u slučaju da se najmanje 10% zastupnika usprotivi prijedlogu nekog odbora. Ipak, radi se o rijetko iskorištenoj poluzi – kako prenosi niz medija, prethodno je Parlament samo jednom takav prijedlog uistinu i odbio.

No pritisak javne kampanje ovoga je puta bio dovoljan da većina odbije podržati Odbor za pravosuđe, uz 318 glas protiv, 278 za i 31 suzdržana od ukupno 627 zastupnika. Kako predviđa Pravilnik, prije glasanja riječ je u ime Odbora dana demokršćanskom zastupniku iz Merkeličina CDU-a Axelu Vossu koji je naglasio neravnopravan položaj u kojem se umjetnici nalaze spram internetskih servisa i pozvao na podržavanje Prijedloga Direktive. Međutim, Voss se, prenosi portal Faktograf.hr, našao u nezavidnom položaju jer je njegova vlastita stranka dan prije glasanja poslala pismo svojim zastupnicima u kojima ih poziva na glasanje protiv Prijedloga Direktive, navodeći brigu za "start-up ekusustav" i njegovo preživljavanje na tržištu pored internetskih giganata kao glavne razloge.

Nakon njega uslijedilo je obraćanje britanske laburistkinje Catherine Stihler koja je u ime Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, između ostalog, upozorila da se pri izradi Prijedloga Direktive nije vodilo računa o njihovim primjedbama na članak 13. i opasnosti koje nosi po korisnike internetskih servisa. Stihler je uz podsjećanje na kritike relevantnih stručnjaka i dužnosnika navela i da je na njenu adresu pristigla peticija koju je potpisalo više od milijun građana Unije koji se protive Direktivi.

Priklanjajući se argumentaciji njezinih kritičara, većina je u Europskom parlamentu donijela odluku čija je posljedica da Prijedlog Direktive, umjesto u brze međuinstitucionalne pregovore, mora ići u raspravu na sljedećoj plenarnoj sjednici Parlamenta sredinom rujna. To sasvim sigurno znači da će Direktiva pretrpjeti dorade i nove amandmane, a u tom procesu njezine revizije zasigurno će najsnažniji biti pokušaji da se drukčije adresiraju potrebe na koje članci 11. i 13. – po svemu sudeći štetno i nefunkcionalno – pokušavaju odgovoriti. Horizont rasprave za sada je, međutim, ponajprije zaštita tržišnog natjecanja i zaštita potrošača. U tom smislu, ne treba se nadati posebnim pomacima kada je, primjerice, riječ o iznalaženju dobrih modela financiranja novinarskog rada. Ukratko, dok treba pozdraviti povratak široj raspravi o regulaciji autorskih prava na razini Unije, najnovija odluka Parlamenta tek nas vraća novoj rundi kompromisa za koju se u najboljem slučaju možemo nadati da će biti manje štetna od trenutnog oblika Direktive.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 14.07.2018

VEZANE VIJESTI

Beskorisno narušavanje otvorenosti interneta

Piše: Lujo Parežanin

Mehaničkim prenošenjem modela autorskih prava u domenu interneta, članci 11. i 13. Prijedloga Direktive o autorskim pravima proizvest će uglavnom štetu.

Autori, diskografi i šljakeri

Piše: Lujo Parežanin

Posjet hrvatskih predstavnika forumu Meet the Authors posvećenom autorskim pravima u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta obnovio je pitanje financiranja rada u glazbi.

Reguliranje pristupa znanju

Piše: Matija Mrakovčić
Europska komisija predložila je modernizaciju pravila o autorskim pravima kako bi ih uskladila s tehnološkim razvojem i brzim promjenama povezanim s internetom.