Za očuvanje autonomnih prostora | kulturpunkt

Za očuvanje autonomnih prostora

Protjerivanje Nigdjezemske i Menze iz prostorija bivše vojarne na Voštarnici značilo bi ukidanje jedinih autonomnih prostora nezavisne kulture u Zadru.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: Nigdjezemska / Facebook

Ako bi se sudilo prema vijestima koje dopiru do nacionalnih mainstream medija, Zadar je grad koji se nalazi u nekoj vrsti krize. Premda logici korporativnih medija koji pornografski izrabljuju priče o "gradovima-slučajevima" treba pristupiti sa zadrškom, nedvojbeno je da jezoviti zločini poput brutalnog premlaćivanja osamnaestogodišnje djevojke prošle godine u jednom zadarskom ugostiteljskom objektu – i to pred pasivnim vlasnicima i posjetiteljima – pozivaju na dublje problematiziranje stanja u Zadru.

Što se benignijeg aspekta funkcioniranja grada poput dostupnosti kulturnih sadržaja tiče, on je – tipično za naš devastirani kontekst – pretežito sveden na ionako podfinancirani minimum institucionalne kulture. Loše stanje kada je riječ o participaciji mladih u kulturi uvjerljivo oslikava istraživanje Kulturne potrebe mladih u Zadru, rezultati kojeg su predstavljeni u veljači ove godine. Istraživanje su proveli doc. dr. sc. Krešimir Krolo, doc. dr. sc. Sven Marcelić i doc. dr. sc. Željka Tonković s Odjela za sociologiju zadarskog Sveučilišta, koji su, kako prenosi Zadarski list, doši zaključka da postoji "velik raskorak između generacijske kulture i onoga što Zadar nudi. Mladi se ne smatraju pozvanima i uključenima, kažu kako nema posebnih programa i pogodnosti, a kao negativne primjere ističu HNK Zadar i Kneževu palaču". Krolo također napominje da mladi problem dostupnosti kulture vežu i uz širi problem nerazvijenosti gradske infrastrukture, osobito prometa.

Istraživanje je, međutim, pokazalo da usprkos lošoj situaciji u Zadru postoje tri svijetle točke: Gradska knjižnica, koju su učenici izdvojili "kao pozitivan primjer participativnog djelovanja", te Nigdjezemska i festival KvartArt. Riječ je zapravo o najbližim mogućim zadarskim kulturnim koordinatama – sve tri locirane su praktički u istom dvorištu u sklopu bivše vojarne na Voštarnici. No dok su GKZ i KvartArt primjeri inkluzivno zamišljene institucionalne kulture – organizator festivala je neobično otvoreni Koncertni ured Zadar pod vodstvom klasične glazbenice Melite Ivković – Nigdjezemska je, uz skejt park Menzu koji se nalazi u istom kompleksu, praktički jedini autonomni prostor nezavisne kulture u gradu. Riječ je o skvotiranom mjestu koje udomljava brojne kulturne, umjetničke i glazbene programe neprocjenjive za kulturni život Zadra, a sadrži i komunalnu kuhinju u koju se ljudi mogu doći nahraniti besplatno.

I dok bi se iole suvisla vlast pobrinula da se vrijedan komad samonikle kulturne infrastrukture izgrađene i razvijane odozdo, na inicijativu građana kojima u drugom najvećem gradu u Dalmaciji i jednom od najvećih gradova u državi nisu dostupni otvoreni prostori za alternativnu kulturu, ovih smo dana dočekali najpredvidivije moguće vijesti: prostor koji koriste Nigdjezemska i Menza bit će, sudeći prema najavama, prenamijenjen u dvoranu Županijske skupštine. Objavili su to prvo 19. lipnja na društvenim mrežama sami "Nigdjezemci", koji su tada najavili da će, u slučaju da "dođe do potvrde o spomenutom planu, te se Nigdjezemska i Menza planiraju ukinuti, a time izbrisati jedini autonomni, socijalni i alternativni prostor u gradu", početi "s kampanjom za obranu Nigdjezemske".

Vijest je to koja stiže u trenutku kada se navodno bliži dugoočekivani početak rada na uređenju Centra za mlade, koji bi prema najavama vlasti trebao poslušiti (i) kao stanište nezavisne kulture. Međutim, to se čini samo dodatnim argumentom da se županijske i lokalne vlasti s posebnom pažnjom odnose prema Nigdjezemskoj i Menzi te da se upravo u suradnji s ljudima koji su tamo tijekom zadnjih godina udomljavali i oblikovali nezavisnu scenu osmisli jedan širi prostor za kulturu i mlade koji podjednako nudi institucionalnu sigurnost Centra kao i otvorenost skvotova. U takvoj bi konstelaciji i sâm Centar zasigurno mogao bolje ispunjavati svoju funkciju infrastrukturnog gravitacijskog središta kulture za mlade koje može samo profitirati od živosti njezinog vaninstitucionanog dijela.

Ako je vjerovati riječima zadarskog gradonačelnika Branka Dukića, koje prenosi portal 057info, gradska uprava prepoznaje vrijednost očuvanja autonomnih prostora u sklopu vojarne: "Želja je Grada Zadra da u vojarnu uđe aktivno i da svi javni prostori, mimo zgrada, pripadnu Gradu te da on upravlja i raspolaže njima onako kako najbolje zna. Samo Grad to može urediti na pristojan način kako bi ovaj prostor postao sastavni dio, odnosno centar grada. Summa summarum, Menza i cijeli ovaj dio ostaje ovakav kakav je, kakvim ga mladi vide i planiraju te zadovoljavaju potrebe ovog dijela kulture."

Što god mislili o Dukiću i njegovim obećanjima, izvjesno je sljedeće: kada je riječ o velikim nekretninskim transakcijama na turistificiranoj obali, sva je prilika da postoji neki pozadinski investitorski interes koji diktira rasplet. Na tom tragu je Aleksandar Tešić iz portala Tris.hr kada komentirajući ovaj slučaj podsjeća na informaciju da će zadarska županijska administracija do kraja godine iseliti iz svoje zgrade na Poluotoku – praktički u najatraktivnijem dijelu Zadra. Iako o tome trenutno ne postoje nikakve idicije, ne bi, ukratko, trebalo nimalo čuditi kada bi rezultat svih ovih rošada bila privatizacija te zgrade i njezino pretvaranje u hotel ili neki drugi turizmu podređeni objekt. No o tom potom: što god bilo u pozadini ove priče, tko god bio uključen u planove oko gradskih prostora, sasvim je sigurno da će nezavisna kultura na popisu prioriteta pri njihovom definiranju biti – zadnja.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 04.07.2019

VEZANE VIJESTI

Oduzimanje grada građanima

Piše: Lujo Parežanin
Priča o Zlatnim vratima još je jedna priča o uništavanju kulturne infrastrukture u režiji desnice koja se ispod svoje suverenističke fasade pokazuje kao običan serviser interesa kapitala.

Medika ostaje!

Piše: Matija Mrakovčić
Za moguću "nelegalnost" korištenja prostora Medike odgovornost snosi isključivo Grad Zagreb, i to njegove najviše političke instance.

Kazalište pustoši

Piše: Hana Sirovica
Udar na nezavisnu kulturu u Zagrebu kroz oduzimanje prostora i sustavno smanjenje financija na specifičan se način prelama na nekomercijalnoj i izvaninstitucionalnoj kazališnoj produkciji.