Zablude i smaknuća | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Zablude i smaknuća

Ministarstvo kulture, prema prijedlogu Pravilnika koji je trenutno na javnoj raspravi, ukida financiranje trogodišnjih kulturnih programa, kao i medija.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Kulturpunkt.hr

Prema prijedlogu Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi, Ministarstvo kulture više neće financirati višegodišnje kulturne programe i projekte. Takva je namjera vidljiva iz brisanja dijelova članaka 3. i 5. koji su propisivali mogućnost prijavljivanja za trogodišnje financiranje udrugama, umjetničkim organizacijama i ustanovama koje imaju donesen strateški plan. Trogodišnje financiranje uvedeno je Pravilnikom iz 2012. godine, nakon dugotrajnog zalaganja organizacija, profesionalaca i stručnjaka iz područja kulture, a radi osiguravanja stabilnosti i održivosti programa.

Prve su trogodišnje potpore dodijeljene 2013. godine za 12 programa inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, 9 muzejsko-galerijskih djelatnosti, 7 vizualnih umjetnosti, 46 programa arheološke baštine, 2 programa profesionalnih kazališta, 12 digitalizacije, 14 arhivske djelatnosti, 8 programa nematerijalnih kulturnih dobara i 70 programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima, dakle sveukupno 180 programa. Tim više od Ministarstva bi trebalo očekivati, u skladu s boljom upravljačkom praksom i demokratskom procedurom, da je javnosti prije odluke o ukidanju trogodišnjih potpora predočena analiza dosadašnjeg financiranja, njegovi prednosti i nedostaci te obrazloženje o ukidanju.

U nacrtu novog Pravilnika nema ni medija. Naime, izmjenama Pravilnika iz 2013. omogućeno je osnivanje stručnih povjerenstava za područja suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija, a za koja područja ministar kulture može utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, poštujući specifičnosti tih područja, nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ubrzo je po donošenju Pravilnika 2013. osnovano Stručno povjerenstvo za neprofitne medije koje je do jednostrane ministrove odluke o ukidanju u siječnju 2016. ocijenivalo prijave i dodijeljivalo sredstva neprofitnim medijima. U novom nacrtu Pravilnika, riječ "medija" je izbačena, u skladu s konstatacijom ministra Hasanbegovića da je vezanje medija uz Ministarstvo kulture - zabluda.

Državni proračun za 2016. godinu pokazao je da su sredstva za poticanje medijske djelatnosti potpuno izbačena iz budžeta Ministarstva kulture, a lutrijska sredstva u razdjelu ministarstva, dosad namijenjena poticanju neprofitnih medija, usmjerena su na književno izdavaštvo. Logičan je slijed donošenje Pravilnika koji će iz javnih potreba u kulturi u potpunosti ukloniti medije. Na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije početkom veljače 2016, ministar je istaknuo kako je njegovo "načelno stajalište da nema potrebe za nastavkom novčanog podupiranja bilo kojeg neprofitnog medija putem medijske politike Ministarstva kulture. Ukoliko Vlada utvrdi da je to potrebno, postoje drugi resori i modaliteti". 

O kojim se resorima radi moguće je nagoviješteno izmjenom članka 4. Pravilnika. Tamo je predloženo da se programi koji se odnose na knjigu i nakladništvo fizičkih i pravnih osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost prethodno prijavljuju, umjesto Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, novom nadležnom tijelu - Ministarstvu financija.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi otvoreno je do 22. svibnja.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 09.05.2016

VEZANE VIJESTI

Proceduralne komplikacije

Piše: Vatroslav Miloš
Pomoćnik ministra kulture Blaž Žilić najavio je da će sredstva predviđena za financiranje neprofitnih medija biti prebačena na poticanje književnog izdavaštva.

Politike bez programa

Piše: Antonija Letinić
Nakon neuspješnog sastanka Saborskog odbora za kulturu, održana je sjednica Odbora za medije na istu temu - odluku ministra o razrješenju članova Povjerenstva za neprofitne medije.

Protiv normalizacije

Piše: Matija Mrakovčić
"Hrvatska kultura nije ono što tek treba izmisliti već ono što je već ovdje. Ovo je borba za nešto puno više i puno važnije od sredstava za naš rad", istaknuto je na tribini kulturnjaka.