Zabrinutost za fiskalnu stabilnost | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Zabrinutost za fiskalnu stabilnost

I posljednje je Ministarstvo nastavilo trend politike diskontinuiteta prema kulturi i prema medijima, pa se obećanje neke nove politike iz ove perspektive čini podosta neuvjerljivo.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Denis Cerić/HINA

Kao što smo pisali, Ministarstvo kulture je o Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi otvorilo javno savjetovanje u svibnju 2016. godine. Prema prijedlogu Pravilnika, ukida se financiranje trogodišnjih kulturnih programa, kao i financiranje neprofitnih medija. Unatoč javnoj raspravi u kojoj je sudjelovalo pet organizacija i dvoje pojedinaca te prijedlozima koji su inzistirali na nastavku trogodišnjeg financiranja, kao i zadržavanju potpore medijima, ti prijedlozi nisu prihvaćeni.

Analizu dosadašnjeg trogodišnjeg financiranja, njegove prednosti i nedostake te obrazloženje o ukidanju Ministarstvo je svelo na tri rečence: "Prijava trogodišnjih programa u dosadašnjoj praksi bila je neznatna, u vrlo malom broju, a prijavljivali su se programi sa simboličnim iznosima, za koje je bilo nesvrsishodno ugovarati trogodišnje programe. Iako su sklapani okvirni trogodišnji ugovori, za svaku godinu provedbe programa sklapali su se posebni godišnji ugovori". Trogodišnje potpore dodijeljene su 2013. godine za 12 programa inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, 9 muzejsko-galerijskih djelatnosti, 7 vizualnih umjetnosti, 46 programa arheološke baštine, 2 programa profesionalnih kazališta, 12 digitalizacije, 14 arhivske djelatnosti, 8 programa nematerijalnih kulturnih dobara i 70 programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima. Ministarstvo dakle broj od čak 180 programa iz svih područja, kojima je 2013. osigurana trogodišnja potpora, smatra - neznatnim. 

Kad spominje "simboličnu potporu", nije potpuno jasno smatra li Ministarstvo iznose koje dodjeljuje korisnicima putem utvrđivanja javnih potreba također simboličnima jer je dosadašnjim korisnicima trogodišnjih potpora i ove godine dodijelio isti takav iznos, sad u vidu jednogodišnje potpore. Unatoč tome što su korisnici trogodišnje potpore svake godine potpisivali ugovor, njima im je bila dana sigurnost da neće ostati bez sredstava, otvorena je kakava-takva mogućnost planiranja, što jednogodišnje potpore ne omogućavaju. Nije mnogo, no ipak je mnogo više od "simboličnih iznosa" i floskula o povećanju proračuna za kulturu koje obećaje svaka nova garnitura, pa tako i ova posljednja. Iz Ministarstva još kažu da bi se ugovori za trogodišnje programe mogli sklopiti "jedino za investicijske projekte, ako se za to ukaže potreba".

Na primjedbe pristigle u javnom savjetovanju da ukidanje financiranja medija nije opravdano, Ministarstvo kulture ističe da "za 2016. godinu za financiranje medija nisu osigurana financijska sredstva putem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu te se sukladno tome neće objaviti javni poziv za medije". Podsjetimo, još jednom, na kronologiju ovog slučaja. Izmjenama Pravilnika iz 2013. omogućeno je osnivanje stručnih povjerenstava za područja suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija, a za koja područja ministar kulture može utvrditi posebne kriterije za vrednovanje programa, nakon provedenoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ubrzo je osnovano Stručno povjerenstvo za neprofitne medije sastavljeno od vanjskih, neovisnih medijskih radnika, teoretičara i praktičara, koje je ocijenivalo prijave, dodijeljivalo sredstva te mentoriralo i ocijenjivalo rad odabranih medija na temelju podnesenih izvještaja o provedbi prijavljenog. Do jednostrane odluke ministra Zlatka Hasanbegovića o ukidanju Stručnog povjerenstva došlo je u siječnju 2016, usred provedbe programa, a njihov su nadzor preuzeli zaposlenici Ministarstva. 

Nakon ukidanja Povjerenstva, sljedeći potez bio je ukidanje Fonda za neprofitne medije koji se puni iz lutrijskih sredstava i raspodjeljuje putem godišnje Uredbe o raspodjeli dijela od igara na sreću. Kriteriji za raspodjelu utvrđeni su sukladno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga društva. Raspodjelom u 2016. utvrđeno je izdvajanje od 12,41% za organizacije koje se bave kulturom. Ove se godine na razdjelu Ministarstva kulture nalaze programi muzejsko-galerijske djelatnosti, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti, nove medijske kulture, međunarodne kulturne suradnje, Zaklade Kultura nova te književno izdavaštvo. U 2015. godini radilo se o sljedećim programima: muzejsko-galerijske djelatnosti, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti, nove medijske kulture, međunarodna kulturna suradnja, Zaklada Kultura nova, neprofitni mediji te Zaklada Hrvatska kuća. 

Fond za neprofitne medije, kao i Zaklada Hrvatska kuća, ukinuti su odlukom Ministarstva, bez evaluacije programa i učinaka, izvještaja o utrošenim sredstvima, usred provođenja i bez obrazloženja. "Ulazimo u novu proračunsku godinu i vrlo brzo ću iznijeti glavna načela svoje kulturne politike", rekao je novinarima ministar nakon sjednice Saborskog odbora za kulturu. Šest mjeseci kasnije kulturna se politika svela na štetočinstvo. U pogledu javnih potreba u kulturi, mali je broj kontroverznih pojedinaca i organizacija dobio povećanje dosadašnje potpore, veći je broj preživio rezove, neki nisu po prvi put nakon dugo vremena dobili ništa, a novi su akteri na "platnim listama" Ministarstva neznatni. Kao i simbolični iznosi za njihov rad. Osim toga, Ministarstvo je odbijanjem izbora članova Upravnog odbora Zaklade Kultura Nova paraliziralo to tijelo, da bi naposljetku odabralo kandidate od kojih neki sa suvremenom nezavisnom kulturom i civilnim društvom, ciljanim korisnicima zakladinih programa, nemaju nikakve veze. 

Zakon o kulturnim vijećima, o kojem je javna rasprava upravo završila, suštinski ukida smisao kulturnih vijeća, uvodi mogućnost sudjelovanja pojedinaca koji s kulturom nisu nužno povezani, član vijeća može biti razrješen ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled ministarstva, brisani su članci koji osiguravaju posebnu pozornost kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina te mjere koje garantiraju javnosti da će biti upoznata sa suvremenim nastojanjima u umjetnosti i kulturi drugih naroda. U smanjenju sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva za više od 50 posto, čime je njezino djelovanje dovedeno na sam rub održivosti, svakako je sudjelovao i sam ministar, ako ne glasom ("I laiku je jasno da su tu postojali nesrazmjeri, sukobi interesa i slično"), onda sjenom u obliku koalicijskog partnera Ladislava Ilčića i čelnice U ime obitelji Željke Markić. Hasanbegović je bio jedan od aktera pokretanja referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice jedino muškarca i žene, za kojeg je rekao da "ne dovodi u pitanje niti jedno temeljno građansko pravo te ni s jednim životnim stilom ili navikom se ne dovodi u sukob".

Iako je predsjedniku Vlade izglasano nepovjerenje, a Sabor odredio 15. srpnja kao datum svog raspuštanja, Vlada i dalje radi. Ministarstvo kulture raspisalo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2017. godinu te u obrazloženju primjedbi obećalo financirati medije u okviru programa inovativne umjetničke i kulturne prakse te natječaja za otkup knjiga i časopisa za narodne knjižnice. Što je s nakladništvom, izdavanjem časopisa i elektroničkih publikacija? Gdje je pak nestao taj segment? Na koji način ministarstvo uopće razumije pojedina područja i kako ih interpretira? Iako je rok već poodavno prošao od prvih najava natječaja, Ministarstvo obećaje da će 2017. godine raspisati javni poziv u kontekstu korištenja europskih fondova temeljem kojeg će se financirati djelatnost medija. Ispada da najave kulturne i medijske politike ovih dana možemo službeno čitati samo u rezultatima izvješća o provedenom javnom savjetovanju. Naime, samo na tom mjestu ovo Ministarstvo i komunicira s onima kojima je odgovorno - zainteresiranom javnosti, kulturnim i medijskim radnicima.

I ovo je Ministarstvo nastavilo trend politike diskontinuiteta i prema kulturi i prema medijima, pa se 2017. iz ove perspektive čini podosta neuvjerljiva. Kad smo kod kontinuiteta, u pogledu transparentnosti rada kulturnih vijeća i odluka ministara na njihove prijedloge - Hasanbegovićevo ministarstvo nastavlja utabanim stazama. "Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture", predvidio je Nacrt Zakona, izbacivši prethodnu konstrukciju da je rad vijeća javan. No, kao što piše Toni Gabrić, ovim je zakonskim izmjenama novi ministar tek normirao dosadašnju praksu svih prethodnih ministara kulture. Od konstituiranja kulturnih vijeća 2001. godine, kaže Gabrić, javnost nikada nije mogla znati ocjene i mišljenja kulturnih vijeća o pojedinim projektima ili programima, javnost nije mogla znati postoje li razlike između mišljenja i ocjena vijeća u odnosu na konačne ministarske odluke o financiranju, javnost nije mogla znati ništa o prijedlozima ciljeva kulturne politike i mjera za ­njezino provođe­nje koje su vijeća dostavljala ministrima, a zapisnici sa sjednica kulturnih vijeća nikad nisu bili službeno objavljivani. 

Ministarske su ovlasti tijekom javnog savjetovanja o Pravilniku nazvane centraliziranim i netransparentnim, no u obrazloženju te se ovlasti proglašavaju "u skladu s njegovom fiskalnom odgovornošću" - ministar odgovara za budžet i mora imati nadzor nad njegovim trošenjem. Jedino bi zaista dosljedno, iako lažno, obrazloženje bilo da ministar ne odlučuje o prihvatljivosti sadržaja nekog programa ili projekta, već isključivo o njegovoj financijskoj održivosti. No, niz odluka o financiranju temeljem posljednjih rezultata "javnih potreba" ukazao je na to da ministar Hasanbegović itekako koristi sadržajne prosudbe pri prihvaćanju ili neprihvaćanju odluka kulturnih vijeća, kao uostalom i svaki ministar kulture do sada. Cijeli je tekst obrazloženja odbijanja primjedbi o Nacrtu Pravilnika prepun zabrinutosti za fiskalnu stabilnost. Ipak je ovo (bila) reformska Vlada - štedilo se na svim razinama i u svim sektorima, kako je ministar objasnio rezanje sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva - koja nam je, ako ništa drugo, ponovno osvijetlila nepostojanje kulturne strategije i krivine na kojima će se spoticati svaka buduća garnitura u Ministarstvu, ali i kulturni akteri, medijski radnici i civilna scena u cjelini.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.06.2016

VEZANE VIJESTI

Stanje je zabrinjavajuće

Piše: Matija Mrakovčić
Misija Medijske organizacije jugoistočne Europe, uz velik broj predstavnika međunarodnih organizacija za medijske slobode, dolazi u trodnevni posjet Hrvatskoj.

Ministarstvo bez portfelja

Piše: Matija Mrakovčić
Ministarstvo kulture otvorilo je javno savjetovanje o zakonu kojim želi ukinuti smisao osnivanja kulturnih vijeća.

Čvrsta infrastruktura društva

Piše: Matija Mrakovčić
Kanadska vlada obvezala se uložiti gotovo 1,4 milijarde američkih dolara u sektor kulture i umjetnosti u sljedećih pet godina. Gdje je hrvatska kulturna politika u svemu tome?