Zapleti i raspleti | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Zapleti i raspleti

Izbor iz tjedna u medijima: od građanina Sanadera, preko novinarskog rada i srednjekulturnih problema, do lista najboljih knjiga i filmova u 2015. godini.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Lana Slivar Dominić / FaH

Dok čekamo rasplet napetog političkog trilera koji u različitim piratskim verzijama ilegalno pluta medijskim prostorom pod radnim naslovom "Mostovi okruga Metković", možda nije loše podsjetiti se da je iz zatvora izašao Ivo Sanader, čovjek koji je "bez ijedne pravomoćne presude proveo tri godine i 11 mjeseci u ekstradicijskom i istražnom zatvoru". Što bismo rekli da se radi o bilo kome drugome? Bismo li se zabrinuli za njegova ustavna i ljudska prava? Više čitajte u tekstu Zorana Daskalovića na Forumu

Zadržimo se i dalje na pravosuđu, odnosno medijskom i radnom zakonodavstvu. Mnogi su upoznati sa sudskom trakavicom u kojoj Nataša Škaričić, novinarka koja je svoj profesionalni vijek posvetila praćenju zdravstva, već godinama pokušava dokazati da je RPO-ugovor koji je imala sa Slobodnom Dalmacijom imao sva obilježja ugovora o radu. Konačnu odluku u tom slučaju ovih je dana donio Vrhovni sud, a za Lupigu ju je komentirala Nataša Škaričić. "Vrhovni sud je jasno kazao da ne vidi formalnu ni suštinsku distinkciju između slobodnog i stalno zaposlenog novinara. Ako je Vrhovni sud u mom slučaju potpisao da je slobodnjak netko s više od 20 godina staža i tko je u trenutku spora bio na uredničkoj poziciji koja nema veze a autorstvom kako ga vidi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, onda je stvar za niže rangirane novinare betonirana. Nijedan kolega koji dere cipele za svog izdavača bez legalnog ugovora o radu, više nikada neće moći dokazati da je zapravo bio u radnom odnosu. Rješenja Vrhovnog suda su obvezujuća za niže sudove, a ovo je – koliko mi je poznato - jedino rješenje Vrhovnog suda u takvom sporu". 

"Neki se kulturni fenomeni redovitije od drugih opisuju kao srednjokulturni", piše Maša Grdešić na Mufu, "Coldplay i Sting, Hootie and the Blowfish i Adele, romani Dana Browna i Stiega Larssona, Downton Abbey, kulinarske i plesne emisije, božićne veste, Gap i Starbucks. Rašireno je i mišljenje da nas ljubav prema nečem ‘lošem’ čini zanimljivima jer je specifično naša, pa je u tom smislu niskokulturno bliže visokokulturnom, dok interes za srednjokulturno svjedoči o našoj potpunoj lišenosti ukusa i, što je najgore, razotkriva činjenicu da smo dosadni. Dok jedni preziru srednjokulturno jer smatraju da pojedinci koji prihvaćaju sve ono što su za njih unaprijed odobrili kulturni arbitri zapravo pokazuju manjak interesa za kulturu općenito, drugi srednjokulturno vide kao buržujsku kulturu koja svojim mlakim recikliranjem umjetničkih konvencija služi održavanju postojećeg društvenog i političkog stanja".

Vrijeme je godine kada mediji retrospektivno gledaju unazad na kulturne proizvode koji su obilježili istu tu godinu. Vrijedan poduhvat, neki će reći, jer čitateljima i čitateljicama pruža kritički pogled na ono što su možda propustili, a vrijedno je njihove pažnje. Drugi, oni ciničniji, vjerojatno će reći da se radi o makinacijama tržišne mašinerije koja to iskorištava za svoj blagdanski labuđi pjev, kada su emocije povišene, a bankovni računi nadomak temeljitog ispražnjenja. Kako god bilo, New York Times objavio je listu značajnih knjiga obavljenih u 2015. godinu, a Sight and Sound tradicionalni izbor dvadeset najboljih filmskih naslova prema čak 168 kritičara i kritičarki. 

U Zagrebu i Rijeci 7. prosinca otvara se trinaesto izdanje Human Rights Film Festivala, u sklopu čijeg će se programa održati i Škola neophodnog znanja, program u kojem će Dubravka Ugrešić, Slobodan Šijan, Alexander Garcia-Düttmann i Peter Szendy "u različitim formatima izložiti što za njih danas predstavlja neophodno znanje koje bi valjalo usvojiti". U tom smislu treba uputiti na esej Dubravke Ugrešić na Peščaniku: "Postoji, međutim, i paralelna povijest, koju rijetko tko spominje i poznaje: povijest brutalnog odsijecanja ženskih jezika, povijest ženske šutnje. Tvrdim da su nijeme žene – žene kojima su muškarci kroz dugu povijest rodnih odnosa "začepljivali usta" – faktično i simbolično osiguravale (i još uvijek to čine!) intelektualni, politički, umjetnički, ideološki, i svaki drugi oblik muške proizvodnje, ma o kojim se ‘proizvodima’ radilo".

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 01.12.2015

VEZANE VIJESTI

Raznovremenost istovremenog

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od Beiruta i Pariza, preko novih klasnih stratifikacija, do Helmuta Schmidta i "poetičke povijesti New Yorka".

Odavno izgubljene bitke

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od mogućnosti post-izbornog suživota, preko svjedočanstava izbjeglica na putu spasa, do Phillipa Pullmana i Renéa Girarda.

Proizvodnja stvarnosti

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od Todorićevih i Hanžekovićevih novih, novih medija, preko krvave samoborske Noći vještica, do novog čitanja Schubertove posljednje sonate.