Zatvoreni narativ | kulturpunkt

Kulturoskop Školica

<

Zatvoreni narativ

Seminar the gastarbajters, realiziran u koncepciji Borisa Budena i održan u sklopu Human Rights Film Festivala, ugostio je i slovenskog filozofa i kritičara Gala Kirna.

Piše: Martina Jurišić

Želimir Žilnik i Boris Buden / FOTO: Mladen Pobi

U koncepciji Borisa Budena i kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/WHW od 4. se do 6. prosinca u klubu Mama i kinu Tuškanac odvijao seminar the gastarbajters s ciljem ukazivanja na fenomen gastarbajtera, specifičan za sredinu prošloga stoljeća, te njegove povezanosti s današnjom migrantskom krizom. S obzirom na izmijenjene društvene i političke prilike, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, gastarbajteri su danas dio prošlosti ili, kako navodi Boris Buden, zatvoreni narativ. Ipak, težilo se dekonstrukciji pojma/pojave gastarbajtera koji nam, u određenom povijesnom odmaku, predstavlja svojevrsnu najavu svijeta globalnog kapitalizma. Revidiranjem fenomena kao dijela kulturne, društvene, političke, povijesne i kustoske prakse, namjera je bila ukazati na nekoliko specifičnih odrednica čovjeka-gastarbajtera: uvijek gost, čovjek bez domovine, persona non grata. Danas, kada je moderna Europa suočena s priljevom migranata koji dovode u pitanje njezinu transnacionalnu i transsocijalnu politiku navedena obilježja ponovno postaju aktualna i dobivaju na značenju. Ako je povijest učiteljica života, kako je isticao August Šenoa, što je Europa naučila?

Drugi je dan seminar otvoren kratkim predavanjem Borisa Budena o problemu gastarbajtera i otkrivanju veza s migrantskom situacijom koja je zahvatila Europu. Buden u svom kulturološko-antropološkom osvrtu naznačuje kako fenomen gastarbajtera danas, jednako kao i fenomen priljeva migranata, predstavlja drugu stranu kulturu, no dodala bih kako se odrednice koje su svele oba fenomena na kategoriju drugoga razlikuju. Obilježje gastarbajtera kao strane kulture povezano je s promjenom povijesnog i političkog konteksta na prostorima bivše Jugoslavije, dok se definiranje migranata kao strane kulture oslanja na geografske, rasne, religijske i militantne karakteristike. Buden priljev migranata promatra kao simptom krize, a razmjer migracija svodi na esencijalno pitanje: hoće li svijet nakon ovoga izgledati drugačije? Priljev migranata, kao i pojava gastarbajtera, utječe na sliku Europe jer oni predstavljaju, kako navodi Buden, agens koji rekonstruira našu stvarnost. Dok su gastarbajteri više utjecali na redefiniranje jugoslavenske vanjske politike i na samoupravni socijalistički sistem, migranti, s druge strane, ukazuju na neadekvatnost Europske unije svodeći njezino postojanje na puku političku konstrukciju.

Fenomen gastarbajtera, prema Budenu, promatra se iz dva očišta: gastarbajteri kao žrtve komunizma koji se danas svodi na utopiju, te gastarbajteri kao posljedica konkretnoga problema povezanog s rastom nezaposlenosti što dovodi do otvaranja granica Jugoslavije. Oba fenomena, gastarbajterski i migrantski, svojom pojavom ukazuju na središnji problem s kojim se suočava Europska unija, a to je kategorija integracije. Pitanje ostaje isto: kako pristupiti ljudima bez domovine? Buden kao najvažniji dio integracije ističe ovladavanje jezikom zemlje u kojoj se stranac nalazi što je, s druge strane, duboko ideološki determinirano. Danas je teorija o jezičnoj integraciji na nacionalnim postavkama, ističe Budan, neodrživa i paradoksalna jer engleski jezik služi i razvija se kao globalni jezik. Kao primjer Budan navodi njemački i francuski jezik koja su dva najsnažnija jezika nakon engleskog, ali gube bitku s njim, tj. pretvaraju se u vernakulare, narodni govor, i tako dolazi do propasti ideje o višejezičnoj Europi. 

Kritičkim osvrtom na kategorije integracije Buden predaje riječ mladom slovenskom znanstveniku Galu Kirnu koji figuru gastarbajtera promatra s obzirom na problem eksploatacije radnika. Predavanjem Gastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji Kirn je želio istaknuti kako je gastarbajter predstavljao jeftinu radnu snagu i svojevrsnu pripremu za kapitalistički sistem unutar jugoslavenskog tržišnog samoupravljanja. Gastarbajterstvo kao ćorsokak jugoslavenskog socijalizma s jedne strane predstavlja uključivanje na kapitalističko tržište rada, dok, s druge osnažuje eksploataciju radnika. Želeći dočarati proces postajanja gastarbajterom, Kirn se poslužio ulomkom iz filma Krste Papića Specijalni vlakovi (1972.) koji prati odlazak radnika u Njemačku i indirektno ukazuje na razne oblike degradacije koja ih, kao migrantsku sirotinju, očekuje u inozemstvu. Gastarbajterstvo predstavlja integraciju u kapitalistički sustav, ali ukazuje i na nedostatnost socijalističke industrijalizacije. Oba vida tog fenomena postupno dovode do prijelaza od romantičarske slike o velikoj zaradi prema iskorištavanju socijalističke sirotinje u bogatim zemljama europskog Zapada. 

Osvrt Borisa Budena i predavanje Gala Kirna nisu ponudili neki konačan zaključak, razrješenje svih nedoumica vezanih uz izloženi problem, već ukazali na mogućnosti interpretacije povijesnih događanja, dekonstrukcije pojedinih pojmova i na poveznice koje se mogu ostvariti u kompariranju gastarbajtera i migranata. Revidiranje tog jugoslavenskog fenomena pokreće pitanje kako pristupiti današnjem globalnom fenomenu migranata. Seminar the gastarbajters dijelom je ponudio nove teorije i viđenja prošlog i sadašnjeg stanja, postavio nova pitanja na koja je potrebno odgovoriti, ali i ukazao na probleme koje bi trebalo dekonstruirati i pokušati riješiti.      

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 23.12.2015

VEZANE VIJESTI

Žilnik: radnik i umjetnik

Piše: Iva Badanjak

Razgovor filozofa Borisa Budena s redateljem Želimirom Žilnikom održao se u kinu Tuškanac u sklopu Vizualnog kolegija nastalog u suradnji s kolektivom WHW.

Uvijek više od sjećanja

Piše: Martin Bogdan

Diskusija u sklopu seminara the gastarbajters bila je koncipirana kao neka vrsta odskočne daske za buduće aktivnosti, proba za mogući rad s tim fenomenom.

Važno je biti van tržišta

Piše: Ivan Tomašić
Htjeli mi to ili ne, umjetnost je roba. Umjetnost komunicira, a djelo zauzima svoje mjesto u komunikacijskom lancu: dakle, komunikacija je roba.