Zemlja drhti | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Zemlja drhti

Naklada Ljevak objavila je knjigu Jugoslavija i svijet 1968. povjesničara Hrvoja Klasića.

  • A
  • +
  • -
Knjiga Jugoslavija i svijet 1968.  Hrvoja Klasića problematizira situaciju u Jugoslaviji tijekom jedne od najburnijih godina druge polovice dvadesetog stoljeća. Na jednoj razini, obrađuju se promjene u zemlji, najvećim dijelom uvjetovane tri godine ranije započetom privrednom reformom. Na drugoj razini promatra se položaj Jugoslavije 1968. u europskom i svjetskom kontekstu, njezin odnos prema Pokretu nesvrstanih, Varšavskom bloku i Zapadu. Iz te analize vidljiv je specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada. Posebna pozornost posvećena je odnosu Jugoslavije prema Praškom proljeću i intervenciji Varšavskog bloka na Čehoslovačku. Kroz cijelo djelo promatra se položaj i uloga Josipa Broza Tita, kako u zemlji, tako i na međunarodnoj političkoj sceni. Te se dvije razine isprepleću unutar globalnog historijskog potresa kojemu je teško locirati epicentar.

Klasićevo preuzimanje dominantnog historiografskog obrasca unutar kojeg se šezdesetosma na globalnom planu tumači kao rezultat nikad izraženijeg generacijskog sukoba je donekle konzervativna gesta koja čitateljsku pozornost usmjerava na uzroke, a ne posljedice jednog od prijelomnih događaja prošlog stoljeća. "U knjizi ističem da se srednji sloj u socijalizmu pokazao mnogo rigidnijim od srednjeg sloja na Zapadu. To su generacije djedova i očeva šezdesetosmaša koji su odrastali tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te velike neimaštine između. Da je njima netko rekao 1935. da će živjeti u stanovima, moći putovati u inozemstvo, imati poslove i školovati svoju djecu, ma da će uopće imati struju – oni ne bi vjerovali. Zato ne mogu razumjeti mlade koji im kažu da ih je briga za sve Kozare i Neretve te ukazuju na aktualne probleme", rekao je Klasić u nedavnom intervjuu objavljenom na tportalu." 

Knjiga je nazanimljivija ondje gdje ukazuje na artikulacije društvenih sukoba unutar  specifične i izuzetno složene državne organizacije kakva je bila Jugoslavija. Razlozi i tijek studentskih demonstracija u Beogradu Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu te Nišu i Kragujevcu su na jednoj razini slični, a na drugoj različiti. Nakon više od četrdeset godina  nije lako reći tko je izašao kao pobjednik, a tko kao gubitnik iz 1968. godine. Klasić, što je ponovio na predstavljanju knjige, kao pobjednika doživljava Tita: "Tito je cijelu 1968, koja je bila jedna od najturbulentnijih godina njegove vladavine, potpuno preokrenuo u svoju korist. Studenti su na ulicama, Rusi prijete invazijom, što je pak Tito iskoristio da homogenizira narod. Mladi ljudi su prvo na ulicama i prosvjeduju protiv vlasti, a uskoro se pak javljaju za obranu domovine. Neki koji su otišli iz Jugoslavije u Njemačku, jer nije bilo posla, vraćaju se u zemlju i javljaju se u vojsku. Tito je pak nakon dan-dva znao da od sovjetskog napada neće biti ništa, ali je to iskoristio u javnosti. Povrh svega toga, postao je ključna osoba Pokreta nesvrstanih jer je dosljedno napadao sovjetsku invaziju na Čehoslovačku." To nije jedini način na koji se može čitati Klasićeva knjiga. Je li Tito nesvjesno radio protiv Jugoslavije? Taktička virtuoznost omogućila mu je pobjedu, ali pirovu pobjedu. Sjećanje na sraz makijavelističke vlasti i snaga koje su počele postavljati pitanja o podrijetlu i legitimnosti te vlasti isprano je u devedesetima. Trijumfalnom nacionalističkom narativu sedamedesetprva je bila draža od šezdesetosme. 

Hrvoje Klasić rođen je 6. 12. 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dokumentarne serije Hrvatsko proljeće, nastale u produkciji Hrvatske radiotelevizije.

KP / Naklada Ljevak / Na fotografiji: Stevo Žigon izvodi Robespierreov monolog iz Büchnerove Dantonove smrti pred studentima koji su okupirali Filozofski fakultet u Beogradu, 4. lipnja 1968.

Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 28.02.2012