Živjeti s podjelama | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Živjeti s podjelama

Pobjeda LGBTQ populacije u SAD-u inspirirala je intervenciju u prostoru palestinskog umjetnika koja je imala nepredviđene posljedice.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Filippo Minelli

  • A
  • +
  • -

Prije dva tjedna odluka američkog Vrhovnog suda o legalizaciji istospolnih bračnih zajednica uzrokovala je val odobravanja svih pobornika LGBTQ prava diljem svijeta. Poruke podrške, ali i negodovanja odjekivale su javnim i medijskim prostorom danima nakon te povijesne odluke, no jedna od njih posebno se istaknula te izazvala nepredviđene posljedice. Naime, palestinski umjetnik Khaled Jarrar oslikao je manji segment izraelskog sigurnosnog zida na Zapadnoj obali bojama dugine boje, što je izazvalo burne reakcije Palestinaca te je Jarrarova dugina zastava uništena istog dana.

Jarrar je izjavio da za njega dugina zastava predstavlja slobodu te da ju je ponukan viješću o odluci američkog Vrhovnog suda odlučio naslikati na javnoj površini, odnosno na zidu. S obzirom da je izraelski zid na Zapadnoj obali već već više od desetljeća simbol diskriminatorne politike, kao i palestinske borbe za neovisnost, jasno je da je bio idealan izbor za Jarrara. Njegov cilj je bio odašiljanje poruke svijetu kako unatoč napredovanjima osobnih sloboda diljem svijeta, u Palestini i dalje postoji narod koji živi pod vojnom okupacijom. Ukratko, zastava na zidu politička je poruka kojom se trebalo usmjeriti svjetsku pozornost na palestinsko pitanje i izraelsku okupaciju, no fokus palestinske javnosti bio je na drugim aspektima Jarrarovog rada. 

Reakcije Palestinaca koje su dovele do uništavanja rada mahom su bile koncentrirane na samu simboliku zastave, odnosno njezin status kao službeni simbol LGBTQ populacije. Samo nekoliko sati nakon što je Jarrarova zastava primijećena i nakon što je umjetnik identificiran, na društvenim mrežama su počele pristizati prijetnje nasilje, silovanjem i smrću. Naime, unatoč nepostojanju nikakvih zakona koji homoseksualnost stavljaju izvan zakona u Palestini, društvene norme i stavovi zrazito su homofobni. Javna debata i ono što bi se najjednostavnije moglo nazvati pozivanjem na linč umjetnika ironično su pokazali kako je samo dio željenog efekta postignut, i to poprilično nehotično - odnosno ukazano je na postojanje diskriminacije o kojoj se u palestinskom kontekstu rijetko javno govori.

Bukvalno shvaćanje Jarrarova rada zasigurno je promašilo umjetnikovu prvobitnu namjeru, ali sasvim je jasno kako je rad ipak uspio ukazati na potrebu za borbom za jednakošću i slobodu u Palestini, samo na drugačijem polju. Politiziranost zida pruža mogućnosti angažiranog umjetničkog rada, kao što je dugi niz godina umjetnički intervencija pokazalo, te je izgledno da je ukazivanjem na rodnu diskriminaciju u društvu kojem je etnička i društvena diskriminacija u svakodnevnom fokusu postignut značajan pomak.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 10.07.2015

VEZANE VIJESTI

Na kulturnom frontu

Piše: Tomislav Žilić

Kompleksna društveno-politička situacija u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali posljednjih je godina obilježena sve glasnijim pozivanjem na ekonomski i kulturni bojkot Izraela.

U neodrživim uvjetima

Piše: Tomislav Žilić
Uz trenutne rasprave o problemu migracije vezane uz ratne sukobe na Bliskom istoku, potrebno je otvoriti raspravu o ugroženoj poziciji žena na tom području.

Skriveno od javnosti

Piše: Tomislav Žilić

Nova knjiga francuskog filozofa Grégoirea Chamayoua A Theory of the Drone osvrće se na upotrebu bespilotnih letjelica kao nove metode ratovanja, nadzora i kontrole.