Žuti mediji čine žuto društvo | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Žuti mediji čine žuto društvo

Naslovna dosjetka Stojana de Prata najbolji je opis sinoćnje tribine o smanjenju PDV-a na dnevne tiskovine održane u Novinarskom domu.

Devetu Novinarsku srijedu, održanu 3. travnja u Velikoj dvorani Novinarskog doma, obilježilo je nekoliko za ovo društvo simptomatičnih pojava. Zašto niži PDV na dnevne tiskovine? najavljena je tema tribine, no nje su se držali tek rijetki govornici, uglavnom oni koji su prijedlog Ministarstva financija već podržali: Ivo Jelušić, član saborskog Odbora za financije i državni proračun, Josip Kregar, član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske te Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Ostatak je govorničkog društva pokušao ukazati na šire posljedice takve odluke po novinarsku industriju i profesiju, a s čime se složila većina prisutne publike u, inače, neočekivano praznoj dvorani Novinarskoga doma. Renata Kalčić, voditeljica Službe za porez na dodanu vrijednost u Ministarstvu financija, nije se odazvala tribini pa je slušateljstvo ostalo uskraćeno za odgovor na pitanje zašto je Ministarstvo financija, nakon što je prije nekoliko mjeseci izjavilo da ne kani prihvatiti zahtjev novinskih izdavača za smanjenjem PDV-a na dnevne tiskovine, sada taj zahtjev ipak uvažilo i to bez ikakvog uvjetovanja. Iako, ostaje pitanje bi li Kalčić uopće znala na to pitanje odgovoriti, odnosno bi li smjela.

Ivo Jelušić, Josip Kregar i Zdenko Duka na početku svojih izlaganja deklarirali su se kao pasionirani čitatelji dnevnih novina i time razjasnili svoje afirmativne stavove oko tog financijski zamršenog pitanja, te ih pojasnili izjavama poput "dnevne novine su kultne, najozbiljniji su medij" (Duka) ili "tiskane novine gube trku s elektroničkim publikacijama, potrebno je sačuvati vrijednost tiskanih novina" (Jelušić). Na njihove je olake izjave reagirao Stojan de Prato, novinar i inicijator peticije protiv bezuvjetnog smanjenja PDV-a na dnevne tiskovine, rekavši da je takva odluka Vlade politička jer je jasno da postoje samo dvije tiskane novine koje pokrivaju nacionalno tržište, a to su Jutarnji i Večernji zabavnik, kako ih je nazvao. Također, mnoge su domaće industrije u padu te se postavlja pitanje zašto Vlada njima ne pomogne, nego baš izdavačkoj industriji.

Posebno uznemirujuće bile su izjave Zdenka Duke, u ime Hrvatskog novinarskog društva ili ne, kada se osvrnuo na 2007. godinu i tadašnju odluku da se PDV smanji na sadašnjih deset posto, pri čemu je zaključio da, istina, novinarske plaće time nisu porasle, ali nije bilo ni otpuštanja novinara. Njegovu je retoriku podupro Boris Trupčević, inače član uprave 24 sata, rekavši da odluku Vlade smatra ekonomskom, a da je njen motiv očuvanje zaposlenosti. O motivima Vlade na sinoćnjoj se tribini moglo samo nagađati, iako su svi podržavatelji odluke istaknuli svoju nadu, no ne i konkretne prijedloge kako da milijuni koji će biti uprihodovani od smanjenja PDV-a ne završe u džepovima izdavača. U stvarnost koja nema veze s nagađanjima i dobrim željama govorničko je društvo vratio Toni Gabrić, novinar i glavni urednik portala H-Alter, naglasivši da bez detaljne analize efekta koje je zakon iz 2007. godine proizveo, ne može biti govora o donošenju novoga. Gabrić je još jednom podsjetio na pitanje javnog interesa, one instance na koju su se nerado vraćali upravo prisutni zastupnici javnosti u hrvatskom Saboru ili predstavnici strukovnih udruženja.

Na tom tragu, Milan F. Živković, savjetnik za medije u Ministarstvu kulture, istaknuo je da novinarstvo koje će biti u javnom interesu mora biti financirano javnim novcem. Način toga financiranja mora biti strateški razrađen, što ova odluka Vlade nikako nije jer ne garantira razvoj novinarske industrije i izdavaštva s ciljem poboljšanja položaja novinara (posebno s obzirom na tzv. RPO status), uredničke politike i obrađivanja tema od javnog interesa, a koje trebaju razvijati kritički osviješteno čitateljstvo sposobno samo izabirati. Za taj je problem bio simptomatičan komentar Ive Jelušića koji je upitao prisutne novinare zašto on o svim tim za novinarsku struku temeljnim problemima ne može nigdje čitati. Odgovor se krije, naravno, i u samom položaju potplaćenih i uredničkom politikom stiješnjenih novinara, kao i u pasioniranom čitanju tek nekoliko izabranih dnevnih tiskovina za čiji se rast i prosperitet sam Jelušić ovim Zakonom zalaže.

Pitanje utjecaja Ministarstva kulture na uplitanje Ministarstva financija u medijsku politiku nije problematizirano na sinoćnjoj tribini, a ovlasti i dužnosti saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije prema istoj toj politici Josip je Kregar sažeo u jednoj rečenici: "Uskoro ćemo imati jednu malu tematsku sjednicu o ovome u Odboru". Na tribini se u publici našao i Rajko Naprta iz Hrvatske gospodarske komore koji je istaknuo da je u domaćoj novinarskoj industriji sve iz uvoza, od papira do izdavača, a da je jedino rad naš domaći proizvod. S obzirom na to da cijene svih segmenata industrije rastu, osim cijene rada, sinoćnja je tribina možda potvrdila ono čega se većina prisutne publike pribojavala. Naime, činjenice da ni Ministarstvo financija kao predlagač izmjena Zakona, ni Ministarstvo kulture kao legitimni donositelj medijske strategije, ni strukovna ni izdavačka udruženja, a kamoli novinari sami ne mogu ono što je započelo desetljećima prije sinoćnje tribine zaustaviti: vladavinu nekolicine oligarha iz sjene čije se ime nikada ne pojavljuje u dnevnim tiskovinama na koje će biti smanjen PDV.

Matija Mrakovčić

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 04.04.2013