Nastavak temata o zajedničkim dobrima osvrće se na softverske i internetske prostore koji pružaju tehničku mogućnost za razmjenu dobara mimo svake tržišne logike, a često i mimo zakona.

Iako zakon osobama s oštećenjem vida jamči ravnopravan pristup tržištu rada, praksa pokazuje kako su slijepi i slabovidni novinari i novinarke u medijima podzastupljeni i gurnuti na marginu.

Donosimo rezultate Kulturpunktovog istraživanja navika praćenja kulture u medijima s fokusom na pitanje medijskih navika mlade publike.

Polazeći od dokumentarne građe o životima žena u Hrvatskoj, predstava Bakice Kolektiva Igralke bilježi neravnopravnost i marginalizaciju koju one trpe u patrijarhatu.

Smjernice i pravilnici koji reguliraju pitanje neformalnog obrazovanja u polju filma dobro funkcioniraju na papiru, no zbog tromosti i kratkovidnosti sustava provedba u praksi zapinje.

Unatoč nekim pomacima u prilagodbi audiovizualnog sadržaja osobama s oštećenjem vida, mjesta za razvoj inkluzivnog programa, posebno na javnom medijskom servisu, ima napretek.