Obilježavanje Svjetskog dana knjige u trenutku kada su vrata fizičkih knjižnica zatvorena, a kulturni život preselio u virtualnu sferu, dobra je prilika za promišljanje procesa digitalizacije znanja i često neupitnog prigrljivanja novih tehnoloških rješenja koja stubokom mijenjaju društvenu ulogu i poslanje knjižnica.
O njihovoj transformaciji u vremenu sve dubljeg prodora digitalizacije u sve sfere javnog i privatnog života govori Shannon Mattern, čiji će tekst Knjižnica kao infrastruktura u sklopu Noći knjige čitati multimedijalna umjetnica Ana Hušman. U tekstu [4], prvotno objavljenom u časopisu Places u lipnju 2014., autorica promišlja knjižnice kao mreže integriranih, međusobno podržavajućih struktura (prostorne, tehnološke, društvene…), čije nam istraživanje može pomoći u prepoznavanju njihove uloge u suvremenom svijetu.
"Koje ideje, vrijednosti i društvene odgovornosti možemo ugraditi unutar materijalnih sustava knjižnice?", pita se Mattern koja se u svojem znanstvenom radu dominantno bavi utjecajem trenda digitalizacije na fizičke prostore grada i institucija. Autorica je triju knjiga: The New Downtown Library: Designing with Communities, Deep Mapping the Media City i Code and Clay, Dirt and Data: 5000 Years of Urban Media. Kolumnistica je u spomenutom časopisu Places, a na svojoj internetskoj stranici [5] nesebično dijeli silabuse i materijale za nastavu koju drži na Odsjeku za antropologiju pri The New School u New Yorku.
Knjižnica kao infrastruktura drugi je tekst preveden u sklopu Biblioteke 0 Općenito, koja je zamišljena kao polazišna točka za istraživanje i razvoj različitih metoda pristupa i perspektiva, razmjenu ideja i otvoreni dijalog. "Poput radnog stola za prekrajanje i promišljanje, ona nastaje organički i proizlazi iz radnog procesa i istraživanja u više lica", stoji u njenom opisu [6]. Navodi se i kako je nastala u okviru Pustijerne, suradničkog projekta Ane Hušman, Ivane Meštrov, Dubravke Sekulić, Marka Tadića i Ane Labudović, nazvanom po arheološkom lokalitetu u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri. Cilj je projekta istražiti transformacije javnih i stambenih prostora, "kroz vizure i figure onih za koje grad nije mišljen".
Sam naziv biblioteke dolazi od sustava prema kojem se znanje u knjižnicama sistematizira i pohranjuje, a u kojem je 0 oznaka za kategoriju "opće" u koju se stavlja sve ono što se ne može klasificirati. Prvi tekst objavljen u biblioteci prijevod je eseja Johna Bergera Zašto gledati životinje?, koji je također predstavljen javnim čitanjem, u istoimenom programu Galerije Prozori na kojem vizualni umjetnici čitaju naglas okupljenim slušateljima. Kao i Bergerov, tekst Shannon Mattern preveo je Marko Maras, a u pripremi su i tekstovi Brandona LaBellea, Hito Steyerl, Leslie Kanes Weisman i drugih.
U digitalnom duhu trenutka, čitanje teksta Knjižnica kao infrastruktura prenosi se online, uživo na Facebook stranici [7] Galerije Prozori.
