Zagrebačka je Trešnjevka nastajala kao radnički kvart, a njezinu povijest oblikuju narativi koji iz različitih razloga danas ne čine dio službene povijesti "važnih" ličnosti i događaja te nisu zastupljeni kao dio povijesne i kulturne baštine. Najveća zagrebačku četvrt koja danas broji više od 120 000 stanovnika tijekom 20. stoljeća nastajala je u nagloj izgradnji i masovnom doseljavanju. Susjedstvo su formirale njegove tvornice i migracije radništva, kao i antifašizam koji mu je svojedobno donio nadimak Crvena Trešnjevka.
Upravo antifašistička kvartovska baština čini polazišni materijal ture Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki [4] koju je osmislio etnolog Tomislav Augustinčić iz udruge SF:ius [5], a u suradnji s udrugom BLOK [6]. Nakon vođene šetnje ulicama Trešnjevke koja se održala početkom listopada, ova je tura u obliku virtualne mape objavljena i na stranici Muzeja susjedstva Trešnjevka [7]. "Socijalistički spomenici na Trešnjevci nisu bili samo artefakti koji su dokumentirali i prepričavali povijest, već i simboli radikalno drugačijeg sustava značenja, vrijednosti, praksi i djelovanja. Bili su također mjesta solidarizacije, okupljanja i osnaživanja zajednica", stoji u uvodnom tekstu. Kako u nastavku objašnjava autor, nakon Drugog svjetskog rata Trešnjevka je dobila čak 47 spomen-obilježja, a do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno njih tek 13.
Šetnja koja ukazuje na ovu spomeničku baštinu (i njezino isćeznuće) stoga uključuje i priču o njihovu premještanju i uklanjanju. U turi se uz spomeničke ploče i poprsja podsjeća na važnost figura poput sestara Filipović, Kate Dujmović, Rade Končara i Jože Vlahovića, s čijim se pričama isprepliću povijesti okupljanja omladinaca uoči Drugog svjetskog rata, ratnih partizanskih "tehnika" (odnosno ilegalnih tiskara) te raznih drugih primjera kolektivnog organiziranja i hrabrosti.
Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki dio je virtualnog muzeja-u-nastanku koji vodi BLOK u suradnji s udrugama SF:ius, K-zona [8] i Centar za mirovne studije [8] te Tehnički muzej Nikola Tesla [8], sakupljajući dokumente o narodnoj kulturi Trešnjevke s ciljem izgradnje budućeg kvartovskog muzeja. U sklopu Muzeja osmišljavaju se vođene šetnje lokacijama iz kvartovske povijesti, koje su u formi virtualnih mapa dostupne na stranici. Uz Augustinčićev doprinos, javno su dostupna još četiri prijedloga za tematske šetnje trešnjevačkim ulicama.
Tura [9] koju potpisuje Tihana Bertek iz udruge K-Zona predstavlja fragmente ženske povijesti Trešnjevke te obuhvaća adrese gdje su živjele i djelovale pojedinke i kolektivi koje su, riječima autorice, dale "neporeciv doprinos povijesti trešnjevačke svakodnevice, ali i šire". Tura [10] koju je izradila Kosjenka Laszlo Kremar iz Tehničkog muzeja mapira tvornice na Savskoj cesti, ujedno administrativnom rubu četvrti te sjecištu željezničkih i tramvajskih pruga. Šetnja Savskom i njezinim tvornicama stoga prati povijest industrijalizacije Trešnjevke koja je označila i početak industrijalizacije Zagreba. Lovorka Šošić i Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije mapirale su neke od ključnih lokacija [11] migrantske povijesti Trešnjevke, koju su označile radničke i dnevne migracije.
