Društveno-kulturni centri kojima zajednički upravljaju predstavnici civilnog društva i lokalnih vlasti u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju nov i nedovoljno prepoznat oblik ustanova u kulturi. Prvi centar takve vrste jest Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji su suosnovali Savez udruga Operacija grad i Grad Zagreb 2008. godine. Osnivanjem Pogona započeo je proces zagovaranja uspostave sličnih ustanova u Hrvatskoj i regiji, a najnoviji je korak tog procesa bilo osnivanje Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Osnivači Mreže su Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Forum udruga nezavisne kulture - FUNK (Koprivnica), Platforma Doma mladih (Split), Platforma Hvar (Hvar), Savez udruga KAoperativa (Karlovac), Savez udruga Klubtura (Zagreb), Savez udruga Molekula (Rijeka), Savez udruga Operacija Grad (Zagreb) i Savez udruga Rojca (Pula). Mreža je osnovana [3] 2020. godine u sklopu projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara.
Riječ je o projektu koji je započeo 2018. godine, a završetak njegove provedbe obilježila je konferencija [4] koja se 23. rujna održala u prostoru Pogona i online. Konferencija je obuhvatila predstavljanje dosadašnjih rezultata projekta, ali i panele o perspektivama društveno-kulturnih centara u širem smislu. Rezultate projekta predstavio je koordinator Saveza udruga Klubtura Domagoj Šavor. Nastavljajući se na dugogodišnju dobru praksu povezivanja, umrežavanja i razmjene koje provodi SU Klubtura, u sklopu ovog projekta [5] održane su 2 radionice razmjene znanja i iskustava, proveden je jedan ciklus programa razmjene suradničkih kulturno-umjetničkih aktivnosti između društveno-kulturnih centara te aktivnosti uspostave formalne mreže društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj. Nakon prezentacije i rasprave o postignućima projekta koji je proveden u sklopu poziva Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, uslijedila su dva panela posvećena društveno-kulturnim centrima u hrvatskom i regionalnom kontekstu. Na prvome od njih, naziva Perspektive umrežavanja i suradnje DKC-a u Hrvatskoj sudjelovali su Teodor Celakoski (Savez udruga Klubtura), Dušica Radojčić (Savez udruga Rojca) i Davor Mišković (Savez udruga Molekula). Panel je moderirala Miljenka Buljević.
Celakoski je naglasio važnost osnivanja formalne Mreže društveno-kulturnih centara, koja predstavlja nastavak dobre prakse umrežavanja u okvirima nezavisne kulture. Društveno-kulturni centri okupljeni u ovu mrežu kroz poziv Kultura u centru uspjeli su tijekom posljednje dvije godine postići širu prepoznatost teme civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja društveno-kulturnim centrima kao novim tipovima javnih institucija prisutnim na kulturnoj sceni. Osnivanje njihove mreže logičan je korak u daljnjem ostvarivanju vidljivosti na nacionalnoj razini, no njihovu daljnjem razvoju ozbiljne prepreke predstavljaju nepostojanje legislativnog okvira za rad ustanova zasnovanih na civilno-javnom partnerstvu, kao i njihova snažna ovisnost o tempu koji diktira projektno financiranje.
Svaki od ovih centara s obzirom na vlastitiu lokalnu uvjetovanost razvio je specifičan način upravljanja, na što su se osvrnuli Davor Mišković i Dušica Radojčić. Radojčić je predstavila model pulskog Društvenog centra Rojc [6], prostora bivše vojarne kojim od 2008. godine suupravljaju Savez udruga Rojc i Grad Pula. Unatoč presudnoj važnosti Rojca za pulski društveno-kulturni život, koji prati i podrška građana Pule koji prepoznaju ključnu ulogu ovog prostora u urbanom tkivu svog grada, iskorištavanje punih potencijala Rojca priječi potkapacitiranost Saveza udruga i ovisnost centra o dobroj volji gradskih vlasti. Zato su projektne aktivnosti koje je Savez udruga Rojca provodio kroz poziv Kultura u centru uključivale i proces izrade učinkovitijeg Plana upravljanja društveno-kulturnim centrom. Plan je razvijen u konzultativnom procesu s korisnicima prostora u zgradi i Gradom Pula te je iznjedrio optimalan, odnosno sa svim dionicima usuglašen, novi model upravljanja - novi institucionalni okvir koji osigurava sinergiju javnog i civilnog sektora i koji je temelj za daljnji razvoj Rojca. Davor Mišković je zaokružio panel uz naglašavanje važnosti razmjene i programske suradnje između centara. Riječ je o praksama u kojima organizacije nezavisne kulture imaju dugogodišnje iskustvo, a koje imaju ozbiljan potencijal u programskom smislu pomoći razvoju prostora društveno-kulturnih centara.
Na idućem su panelu, koji se bavio regionalnim perspektivama modela društveno-kulturnih centara, sudjelovali su Ares Shporta (Fondacioni Lumbardhi, Prizren), Milica Pekić (Kulturni centar Magacin, Beograd) i Iskra Gešoska (KSP Centar-Jadro, Skopje), uz moderaciju Mirele Travar. Govornici su predstavili svoje centre s obzirom na kontekst u kojem nastaju.
Iskra Gešoska predstavila je KSP Centar-Jadro [7], prvi centar ove vrste u Makedoniji. Jadro nastaje kao rezultat dogogodišnjeg zagovaranja makedonskih udruga u nezavisnoj kulturi okupljenih u Asocijaciji Jadro. Centar je 2017. godine registriran kao ustanova u kulturi, i postaje prva ustanova utemeljena na civilno-javnom partnerstvu u svojoj državi. Cilj je da ovaj prostor postane osnovna infrastruktura za razvoj progresivnih kulturno-umjetničkih praksi, ali i da stoji na raspolaganju građanima. U upravljačko-organizacijskom smislu, centar slijedi model zagrebačkog Pogona, pa uz upravno vijeće koje okuplja predstavnike nezavisne kulturne scene i lokalnih vlasti, ima programsko i savjetodavno tijelo.
Djelovanje beogradskog Kulturnog centra Magacin [8] predstavila je Milica Pekić. Riječ je o prostoru kojime udruge nezavisne kulture počinju raspolagati 2007. godine, no pitanje njegova pravnog statusa ostaje do danas neriješeno. Od 2014. godine udruge okupljene u Asocijaciju Nezavisna kulturna scena Srbije uključuju se u njegov rad, pokušavajući razviti model upravljanja prostorom koji bi uzeo u obzir potrebe kulturne scene i građana. Od zagrebačkog Pogona preuzeli su model otvorenog kalendara, koji za korisnike predstavlja jednostavnu i transparentnu proceduru rezervacije prostora, dok su 2019. godine čitav model krenuli redefinirati s obzirom na sve veći broj korisnika. Uz tada formiranu Radnu grupu za nadogradnju modela upravljanja, Magacinom danas upravlja Skupština korisnika Magacina i Koordinacijsko tijelo Magacina, a osim njih tu su i operativna tijela te radne grupe koje se bave pojedinim prostorijama ili temama.
Kosovski je pak centar Lumbardhi [9] rezultat napora tamošnje kulturne zajednice da se prostor istoimenog bivšeg kina ne privatizira. Kino Lumbardhi 1999. godine prestalo je s radom, nakon čega je uslijedio dug proces zagovaranja udruga u kulturi s ciljem da im se taj prostor dodijeli kako bi zadržao svoju javnu funkciju. Danas ovaj centar, ponikao iz zalaganja kosovske kulturne scene kojoj je nakon dugogodišnjeg napora i dodijeljen, pa njime upravlja Fondacioni Lumbardhi, predstavlja jedan od rijetkih svijetlih primjera uspješnog otpora privatizaciji prostorne infrastrukture za kulturu na regionalnoj razini.
Zaključno, sudionici panela naglasili su važnost regionalne suradnje i umrežavanja, za što je primjer djelovanje Kooperative - regionalne platforme za kulturu [10] u čijem se sklopu odvijaju aktivnosti razmjene programa, znanja i iskustva između različitih sredina u regiji. Presjeci razvoja društveno-kulturnih centara o kojima je bilo riječi na ovoj konferenciji pokazuju da se dogodio pomak i ostvareni su planirani ciljevi u razvoju modela upravljanja i prepoznavanju ključne uloge koju ova vrsta ustanova u kulturi može imati u svojim lokalnim zajednicama, kao i na širem nacionalnom i međunarodnom planu.
