Umjesto uredničkog fokusa na važne i akutne teme transrodnosti i transfeminizma, novo izdanje Treće neprestano okoliša i zaobilazi vlastite naslovne pojmove.
Složeni međuodnosi rada i ljepote u razvijenom kapitalizmu ulaze u svakodnevicu mnogih radnica, pri čemu se postavlja pitanje trebamo li uljepšavanje promatrati kao rad.
Predstavljanje rezultata projekta Centra za ženske studije povod je širem razgovoru o važnosti dokumentiranja civilnog društva, nezavisne kulture i radničkih borbi.
Prvi broj časopisa za suvremena umjetnička i društvena zbivanja GSG donosi članke o feminizmu i queeru iz perspektive udruga LORI, Pariter i Centra za ženske studije.
Predavanjem Kod Zagorke na ručku Ana Hušman će na primjeru svojih filmova Ručak i Plac predstaviti strategije ženskog otpora u zadanim društvenim okvirima.
Kanadska umjetnica Adriana Disman predstavlja svoj rad u sklopu novog programa rezidencijalne razmjene Crossed Residency in Performance and Action Art.
Što ostaje kao trag nakon ukinuća AFŽ-a i kako danas misliti najmasovniju feminističku platformu teme su koje otvara diskusija i izložba Pitanja u koja se trebamo udubiti.
Aktualna društvena zbivanja pozivaju na preispitivanje ustaljenih modernističkih kategorija, koje u svojoj monolitnosti ne ostavljaju prostor za razvoj progresivne misli.
Filozofkinja, teoretičarka i umjetnica Marina Gržinić na predavanju Što se događa i što nam je činiti? govori o nacionalizmima, brisanju javnog prostora i fašizaciji društva.
Uoči 145. obljetnice rođenja Marije Jurić Zagorke Centar za ženske studije organizira prigodno druženje uz izložbe, društvenu igru i dokumentarni film.
Rod i Balkan donosi niz ženskih književno-putopisnih tekstova te u svjetlu njihovih čestih imperijalističkih nastojanja otvara prostor za nova feministička čitanja i analize.
Knjiga Rod i Balkan Marine Matešić i Svetlane Slapšak donosi dvije studije o rodnoj situaciji na Balkanu u 20. stoljeću te preispituju koncept roda i njegovu aproprijaciju.
Kroz ovogodišnji temat, časopis Centra za ženske studije Treća raspravlja o prikradajućoj opasnosti totalitarizma uslijed razaranja građanskog društva.
Plakati Ženskih studija u razdoblju od 1995. godine do danas nadišli su funkciju promotivnog materijala i postali prepoznatljivim sredstvom prenošenja feminističkih poruka.