Krizne mjere donesene u prvom valu pandemije potvrđuju da kulturni sektor i dalje ponajprije ovisi o vlastitim mehanizmima otpornosti, na kojima se ne može graditi njegova održiva budućnost.
Prvi val pandemije na vidjelo je iznio neodrživost načina financiranja kulture zasnovanog na tržišnim principima te nužnost stvaranja održivijih modela razvoja ovog sektora.
Svakodnevno iskustvo nezaposlenosti i ovisnost mladih osoba o neformalnim mrežama potpore u postrecesijskom su desetljeću stvorili plodno tlo za ideološku retradicionalizaciju društva.
Činjenica da gotovo dvije trećine učenika/ca smatra kako političke stranke služe zapošljavanju nije odraz političke nepismenosti, već sistemskog isključivanja mladih iz javnog života.
Istraživanje razvoja publike, kao i radionica održana na 13. Clubtureovom Forumu, otvaraju prostor za analizu prilika i potreba organizacija nezavisne kulture u kontekstu pandemije.
Istraživanje popularnosti europskog projekta među mladima dalo nam je zanimljive uvide u odnos novih generacija prema socijalnim i ljudskim pravima te njihovoj političkoj participaciji.
Istraživanje o stanju crowdfundinga u Europi uključilo je i Hrvatsku koja pokazuje rast aktivnosti te povećanje kampanja orijentiranih na društvene potrebe.
Kada država mora biti unaprijed obaviještena o javnom skupu? Smiju li vlasti ograničiti vrijeme, mjesto i način održavanja skupa? Treba li država olakšati javna okupljanja i mirni prosvjed?
Povjesničarka umjetnosti Tihana Puc predstavila je višegodišnje istraživanje o vidljivosti hrvatskih vizualnih umjetnika mlađe generacije na međunarodnoj sceni.
Projekt Rodno ravnopravan utjecaj u lokalnim zajednica predstavlja rezultate istraživanja o vrednovanju i zadovoljstvu rada u organizacijama civilnog društva.