Prepariranjem klavira na pozornici Kaja Draksler konstantno je iskušavala granice instrumenta i stvarala segmente različitih, pa čak i oprečnih glazbenih tekovina.
Tri glazbene prezentacije u sklopu ovogodišnjeg MBZ-a pokazale su kako su moderne forme izuzetno zahtjevne i publici ne dozvoljavaju ništa manje od potpunog angažmana.
Prvog dana MBZ-a Zagrebačka filharmonija slušateljskim je čulima servirala servirala slojevit obrok prema receptima Kaaije Saariaho, Milka Kelemena i Alfreda Schnittkea.
Ako je cilj otvaranja MBZ-a bio približiti svijet ozbiljne glazbe onima koji ga dosad nisu imali prilike upoznati, onda se nastup Filharmonije pokazao kao pun pogodak.
Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.
Povodom nastupa na Muzičkom biennaleu s kompozitorom Heinerom Goebbelsom smo razgovarali o kreativnom procesu, specifičnosti njegovih izvedbi i ulozi publike u njima.
Izdanje Impulsi posvećeno Igoru Kuljeriću stavlja fokus na sasvim novu nišu autorova opusa te otkriva spektar mogućnosti koje još uvijek, vrlo agilno i živo, nudi njegova glazba.
Zagreb danas nema glazbenu publiku, a dokaz tomu ne treba tražiti dalje od koncerata Muzičkog bijenala, koji u programskom smislu nije bio nimalo slabiji od svojih prethodnih izdanja.
Najviše pažnje i publiciteta na ovogodišnjem Biennalu dobili su stara Papandopulova opera te finale Soap opere što ukazuje na krizu identiteta ove manifestacije.
Na pedesetgodišnjicu Muzičkog biennala Zagreb, Multimedijalni institut i MBZ po peti put surađuju na festivalskom segmentu vezanom uz suvremenu elektronsku glazbu.