Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.
Povodom nastupa na Muzičkom biennaleu s kompozitorom Heinerom Goebbelsom smo razgovarali o kreativnom procesu, specifičnosti njegovih izvedbi i ulozi publike u njima.
Izdanje Impulsi posvećeno Igoru Kuljeriću stavlja fokus na sasvim novu nišu autorova opusa te otkriva spektar mogućnosti koje još uvijek, vrlo agilno i živo, nudi njegova glazba.
Zagreb danas nema glazbenu publiku, a dokaz tomu ne treba tražiti dalje od koncerata Muzičkog bijenala, koji u programskom smislu nije bio nimalo slabiji od svojih prethodnih izdanja.
Najviše pažnje i publiciteta na ovogodišnjem Biennalu dobili su stara Papandopulova opera te finale Soap opere što ukazuje na krizu identiteta ove manifestacije.
Na pedesetgodišnjicu Muzičkog biennala Zagreb, Multimedijalni institut i MBZ po peti put surađuju na festivalskom segmentu vezanom uz suvremenu elektronsku glazbu.