Drugačije o baštini, tema ovogodišnjeg, drugog po redu Kongresa studenata muzeologije reakcija je na aktualna promišljanja relevantnosti i budućnosti muzeološke struke.
Digitalizacijom kulturna baština postaje široko dostupna, no besplatno korištenje umjetničkih radova, čak i u komercijalne svrhe, vraća fokus na financiranje muzeja koji o njima brinu.
Pitanje dekolonizacije muzeja široko je i kompleksno, a prije svega bi trebalo uključiti preispitivanje muzeja kao naizgled objektivnih zaštitnika manjinskih artefakata i kultura.
Dekolonizacija, održivost i otvorenost različitim perspektivama ključna su pitanja koja će morati adresirati nova definicija muzeja kako bi ove institucije zadržale društvenu relevantnost.
Iako se okolišnim temama umjetnici bave već desetljećima, trenutan osjećaj urgentnosti utječe i na povećanu kulturnu produkciju kojom se klimatske promjene prikazuju opipljivim i stvarnim.
Panel-diskusija i čitalačka grupa donosi raspravu o funkcijama muzeja, njihovoj budućnosti, ulozi u zaštiti, izdvajanju i reprezentaciji, kao i u kreiranju određene slike svijeta.
Muzeji i galerije Konavala primjer su kako se mali lokalni muzeji nose sa sve razornijom turistifikacijom te pokazuju važnost uključivanja lokalne zajednice u očuvanje kulturne baštine.
U izlaganju Kako učvrstiti poziciju muzeja u doba hiperpovezanosti? istanbulski kustos Vasif Kortun donosi svoje uvide u mogućnosti djelovanja muzeja u suvremenom kontekstu.
Novi broj časopisa Muzeologija raspravlja o alatima koji muzejima omogućavaju bolju komunikaciju s publikom, te zamkama marketinga kao alata za povećanje broja posjetitelja.
Žene na rukovodećim pozicijama svoje napredovanje prvenstveno vide kao rezultat rada i odricanja, a kulturni sektor izdvojen od ostalih, kao područje društvenog života izvan stvarne moći.