Reaproprijacijom praznih prostora u gradskoj jezgri Praznine grade temelje za buduće modele kulturnih praksi koje bi bilo poželjno baštiniti da se sačuva urbanitet Splita.
Ofenziva na skvotove koja se događa na razini EU tjera nas da taktički promišljamo u kojoj sferi nalazimo nove ili stare, fizičke i političke prostore samoedukacije o urbanim politikama.
Kvalitetom i znanjem Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život odavno je preraslo amaterizam, no institucionalne barijere i dalje ih priječe u tome da steknu profesionalni status.
Umjesto uredničkog fokusa na važne i akutne teme transrodnosti i transfeminizma, novo izdanje Treće neprestano okoliša i zaobilazi vlastite naslovne pojmove.
Nastavak temata o zajedničkim dobrima osvrće se na softverske i internetske prostore koji pružaju tehničku mogućnost za razmjenu dobara mimo svake tržišne logike, a često i mimo zakona.
Iako zakon osobama s oštećenjem vida jamči ravnopravan pristup tržištu rada, praksa pokazuje kako su slijepi i slabovidni novinari i novinarke u medijima podzastupljeni i gurnuti na marginu.
Unatoč nekim pomacima u prilagodbi audiovizualnog sadržaja osobama s oštećenjem vida, mjesta za razvoj inkluzivnog programa, posebno na javnom medijskom servisu, ima napretek.
Prijevod teksta Acousmonium: još jedna utopija, posvećena čistom slušanju u fokus postavlja iskustva pisanja djela za kultni elektroakustički zvučni sistem.
Hito Steyerl razmatra hijerarhiju digitalnih slika, privatizaciju intelektualnog sadržaja i piratstvo, kako u kontekstu neoliberalne medijske produkcije, tako i razgradnje nacionalne države.
U nastavku Kulturpunktove zimske čitanke donosimo ulomak iz teksta Gorana Ferčeca, objavljenog u sklopu zajedničke edicije Multimedijalnog instituta i Kulturtregera.
Pandemija i potres razotkrili su razmjere nebrige zagrebačke uprave za gradsku kulturnu infrastrukturu, a stvarni učinci takvog zanemarivanja bit će još i vidljiviji u godinama koje slijede.