Tekst | kulturpunkt

Vrtlarenje kao stvaranje javnog prostora

Piše: Filip Bojić

Zelena površina poznata kao Vrtal, nastala trudom lokalnog stanovništva, jedno je od rijetkih mjesta u turizmom okupiranoj splitskoj jezgri na kojem javni prostor ispunjava svoju svrhu.

Prostitucija je rad

Piše: Matko Vlahović

Emancipacija od seksa kao rada mora pretpostavljati radikalne promjene u društvu i proizvodnim odnosima, društvenu valorizaciju reproduktivnog rada i snažnu socijalnu infrastrukturu.

Prema radikalnoj jednakosti

Piše: Nebojša Zelić

Migrantska kriza u Europi ukazala je i na krizu sekularizma kao jednog od temelja liberalne demokracije, čije su vrijednosti dodatno potkopane populističkim politikama.

Digitalna politika: posljedice transformacija kapitalizma

Piše: Paško Bilić

Drugi u nizu tekstova o digitalnoj ekonomiji govori o strukturnim uvjetima u kojima distribucija lažnih vijesti predstavlja vrhunac optimizacije i racionalizacije ekonomskog sistema.

Laka pješadija globalnog kapitalizma

Piše: Jelena Ostojić

S obzirom na izvjesnu nemogućnost ostvarivanja radnih prava, inozemni radnici posebno su osjetljiva skupina kojoj je sindikalno organiziranje u praktičnom smislu gotovo nemoguće.

Kratka priča o Zemlji

Piše: Vesna Vuković

Stavljajući se u službu socijalne države, umjetničke prakse posvećene temi migracija zapravo zamjenjuju njezine servise, prebrzo zaboravljajući zamku vlastite autonomije.

Okle ste došli?

Piše: Mario Kikaš

Gastarbajteri su u projektu osamostaljenja Hrvatske istovremeno postali stvaraoci nove države (kao dio dijaspore) i živi svjedoci "neuspjeha socijalističke ekonomije".

Reflektori su tu da nas zaslijepe

Piše: Ana Orsag

Uljanik je posljednja etapa deindustrijalizacije Pule radi nekretninskog biznisa, omogućena šutnjom onih koji bi zbog svoje javne pozicije morali biti glasni: medija i kulturnog sektora.

Digitalna ekonomija: monopol i financijalizacija

Piše: Paško Bilić

Prvi u seriji tekstova o digitalnoj ekonomiji bavi se razvojem tehnoloških kompanija, transformacijama njihovih poslovnih modela i političkim posljedicama njihovog nezaustavljivog rasta.

Kvartovski Trokut kradom

Piše: Bojan Krištofić

Odlazak Vladimira Dodiga Trokuta ostavio nas je bez još jednog dobrog duha ovdašnje umjetničke neoavangarde, a Zagreb bez jednog od njegovih najprepoznatljivijih lica.

Rječitost interpretacija i slikovitost reprezentacija

Piše: Bojan Krištofić

Svojom obimnošću i širinom zbornik Slika i antislika – Julije Knifer i problem reprezentacije mogao bi promijeniti paradigmu pristupa važnim domaćim suvremenim umjetnicima.

Identitet kao tehnologija današnjice

Piše: Igor Marković

Dugogodišnja preokupacija pionira net.arta Heatha Buntintga mehanizmima kontrole javnog prostora, u recentnom radu rezultira umjetničkom praksom mapiranja identiteta, ali i same stvarnosti.