Tekst | kulturpunkt

Rastvaranje privida, poticanje promjena

Piše: Irena Bekić

Postavljajući pred sebe težak zadatak kritike hegemonijskih poredaka, društveno angažirana umjetnost devedesetih i dvijetisućitih provocira vlastite granice, dovodeći se i sama u pitanje.

Punk (ni)je samo muzika

Piše: Marko Strpić

Punk predstavlja fizički, kulturni i politički prostor unutar kojeg je dio jedne generacije mogao opstati unatoč svemu što se događalo u devedesetima.

Sloboda je imala cijenu

Piše: Luka Ostojić

Izumiranje tiskanih časopisa za kulturu dugujemo kulturnoj politici koja je ignoriranjem problema distribucije, cijene tiska i prekarnog rada kaznila njihovu neovisnost i kritičnost.

Kontinuitet diskontinuiteta

Piše: Davorka Begović

Kao glavno obilježje šireg razvoja eksperimentalne glazbene scene od 70-ih do danas nameće se upravo diskontinuitet, toliko imanentan ovdašnjim društvenim prilikama i kulturnoj politici.

Odgoj jedne scene i jedne generacije

Pišu: Dunja Kučinac i Nikola Mokrović

Fanzini su služili kao vezivno tkivo među ljudima, stvarali su prostor za komunikaciju pod vlastitim uvjetima i na taj način oblikovali jednu privremenu, raštrkanu zajednicu.

O novim počecima i starim pitanjima

Piše: Ivana Slunjski

Suvremeni ples, neprestano se izgrađujući kao novum i u formativnom i estetičkom smislu, kao progresivna praksa odgovara suženoj definiciji nezavisne kao novonastajuće kulture.

Kako se kalio feminizam: od DRUG-ce žene do Građanke

Piše: Vesna Kesić

Jugoslavenske, a time i hrvatske ženske inicijative možemo smatrati inicijalnim jezgrom obnove civilnog društva koje na prostorima Balkana nije imalo ni dulju povijest, niti veću snagu.

Ključ je u saradnji javnog i civilnog sektora

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Milena Dragićević Šešić, profesorica i stručnjakinja u području kulturne politike i menadžmenta, govori o položaju nezavisne kulturne scene u Srbiji i mogućoj strategiji kulturnog razvitka.

Pripadati, pripasti ili propasti u (ne)zaslužnim vremenima

Piše: Igor Ružić

Damir Bartol Indoš i Schmrtz Teatar kao dvije slike devedesetih, ilustracija je koja reflektira društvene okolnosti i poziciju izvedbenih umjetnosti u tom traumatičnom desetljeću.

Logika kapitalizma preuzela je proizvodnju umjetnosti

Razgovarale: Martina Kontošić i Dunja Kučinac

Nicole Hewitt govori o prošlosti bez sentimenta, a o sadašnjosti s jasnim kritičkim odmakom uz artikulirano korištenje snažnog ženskog glasa.

Umjetnost može biti politička ako ne pristaje na zadano

Razgovarale: Martina Kontošić i Mateja Pavlic

S Nikom Radić razgovaramo o kontekstualiziranju komunikacije, odnosu privatnog i javnog, odgovornosti kroz umjetnički rad i osobnom pozicioniranju u odnosu na društvene teme.

Nezavisna scena ima ključnu ulogu u povijesti umjetnosti

Razgovarale: Matija Mrakovčić i Dunja Kučinac

S Davidom Maljkovićem, najprisutnijim hrvatskim vizualnim umjetnikom mlađe generacije na međunarodnoj sceni, razgovaramo o kontekstu i odnosima u kojima nastaje njegov rad.