Istraživanjem se nastojao steći uvid u značenja koja akteri nezavisne kulture pripisuju sceni, s posebnim osvrtom na njezin dosadašnji razvoj, stanje i perspektive.

Model razmjene i suradnje mreže Clubture paradigmatski je primjer djelovanja nezavisne kulturne scene i igra jednu od ključnih uloga u kreiranju njezine dinamike i održivosti.

Nastojanja nezavisne kulturne scene nadilaze svoj neposredni kontekst, ali i otvaraju perspektivu razumijevanja kulture kao prostora u kojem društvo artikulira viziju svoje budućnosti.

Prostor kojim upravlja Platforma Hvar djeluje u specifičnom otočkom kontekstu gdje šest mjeseci postoji sve, a drugih šest mjeseci samo Fabrika 35.

U konstelaciji korisnika prostora koprivničkog Kampusa, neizostavan je društveno-kulturni centar kakav FUNK jest i kakav bi trebao biti.

DKC Kino u Sv. Filipu i Jakovu prvi je i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Hrvatskoj.

Platforma Doma mladih po prvi put ima šest zaposlenih osoba, no nema uredski prostor u Domu mladih.

Savez udruga Kaoperativa upravlja prostorima Male scene i Urbanog parka u sklopu Hrvatskog doma u Karlovcu, koji sami za sebe ne mogu funkcionirati kao društveno-kulturni centar.

Lazareti ostaju u funkciji društveno-kulturnog centra do 2029. godine, pod uvjetom da se ne mijenja urbanistički plan.

Od 2008. udruge korisnice Društvenog centra Rojc razvijaju model sudioničkog upravljanja između Saveza udruga Rojca i Grada Pule.

Od isteka ugovora o suupravljanju prostorima Filodrammatice i OKC-a Palach, Savez udruga Molekula razvija niz novih projekata i programa koji uključuju lokalnu zajednicu.

Tijekom godina rada Pogon je postao predvodnik institucionalnih inovacija, a njegovu budućnost odredit će razvoj postojećeg modela upravljanja i osiguranje adekvatnih prostornih kapaciteta.