Ovo je ključan trenutak koprivničke scene | kulturpunkt

Ovo je ključan trenutak koprivničke scene

O Forumu udruga nezavisne kulture, kompleksu bivše vojarne u kojem nastaje društveno-kulturni centar te suradnjama i zagovaračkim mogućnostima mladih organizacija govori Andreja Salajec.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najčešće nije još stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim što predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je baštinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to što svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni društveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon prošlogodišnjeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, u ovoj seriji donosimo intervjue s organizacijama iz Šibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Nakon Zrinke Šajn iz Centra za mlade Grada Varaždina, razgovaramo s Andrejom Salajec iz koprivničkog Foruma udruga nezavisne kulture.

 

KP: Možeš li nam približiti situaciju u Koprivnici po pitanju nezavisne kulturne scene, njenih aktera i događanja, te prostora za prezentaciju rada udruga u kulturi prije osnivanja Foruma udruga nezavisne kulture (FUNK)?

A.S.: Koprivnica ima još od sedamdesetih godina dinamičnu i vrlo bogatu nezavisnu scenu koja je bitna na regionalnoj pa i nacionalnoj sceni alternativne kulture mladih. Naravno da se ciklički pojavljuju i nestaju razne udruge, bendovi, klubovi. Posljednjih dvije - tri godine scena ponovno doživljava procvat, i to ne samo u glazbenoj sferi. Pojavljuju se organizacije i pojedinci koji rade u najrazličitijim smjerovima: osim što broji mnogo bendova, Koprivnica je posljednjih godina bogatija i za udruge koje se bave glazbenom produkcijom, kazalištem, organizacijom izložaba, predavanja, radionica, ekologijom, rade se književne i filmske večeri... Nakon zatvaranje kultne Koogle u jesen 2012. godine (koja sada ponovno radi, ali samo povremeno), u Koprivnici se pojavio kafić Kulturno kreativni centar Pixel, koji je trenutno jedino alternativno okupljalište mladih u Koprivnici. Upravo ondje udruge iz FUNK-a obavljaju velik dio svoje djelatnosti jer je tamo najveća koncentracija mladih alternativaca zainteresiranih za djelovanje nezavisne scene. Osim izložbi, predavanja, tribina i sličnih sadržaja, kroz Pixel je ponovno zaživjela i glazbena scena jer se u Pixelu osim koprivničkih bendova predstavljaju i mnogi autori iz drugih gradova. Općenito govoreći, smatram da Koprivnica s obzirom na svoju veličinu ima brojčano zadovoljavajuću skupinu ljudi koja se nezavisnom scenom bavi i koja kontinuirano stvara, ali naravno, uvijek ima prostora za poboljšanja. 

 

KP: Kada i zašto je osnovan FUNK te tko ga čini? Radi li se o registriranom Savezu ili neformalnoj inicijativi?

A.S.: Forum udruga nezavisne kulture osnovan je u kolovozu prošle godine kao savez četiriju udruga koje djeluju u različitim sektorima civilnog društva. Rocklive je najstarija udruga među osnivačicama, a osim što već pet godina organizira Rocklive festival, bavi se i inače organizacijom koncerata i glazbenom produkcijom. Najveći projekt udruge Kopriva (Koprivnička inicijativa volontera i aktivista) su Zajednički eko vrtovi, a ove godine su pokrenuli i Volonterski centar Koprivnice. Kontinuirano organiziraju predavanja koja promiču jačanje civilnog društva kao i mnoge humanitarne i ekološke akcije. Pod galgama je udruga koja se bavi izvedbenim umjetnostima: iza sebe imaju nekoliko predstava i performansa, a ljetos su u suradnji s Marijom Kovačom, a u sklopu 4. Festivala Miroslav Krleža organizirali potprogram festivala i u našem gradu, naziva Krleža u Koprivnici. Mamuze djeluju najvećim dijelom u spomenutom Pixelu, gdje se organizira nekoliko događaja mjesečno (izložbe, predavanja, književne i filmske večeri, koncerti...), a osim toga organizator su dvaju festivala: Street art festivala i Festivala izvedbenih umjetnosti i kazališta (FIUK).

Ove su četiri udruge i prije osnivanja FUNK-a kontinuirano surađivale, pa je s obzirom na mnoge zajedničke ciljeve povezivanje bilo logično. Najprije je FUNK oformljen kao neslužbena inicijativa udruga i 20-ak koprivničkih bendova, a zatim je savez udruga i službeno registriran. Primarni cilj FUNK-a kao zajedničkog nastupa u lokalnoj zajednici jest pokretanje novog društveno kulturnog centra u koprivničkom Kampusu u kojem bi udruge i pridruženi članovi autonomno djelovali. Naime, trenutno ne postoji adekvatan prostor u kojem bismo mogli ostvarivati sve aktivnosti koje su ključne za razvoj kvalitetnog kulturnog života i urbane slike Koprivnice.

 

KP: Prostor bivše koprivničke vojarne koristi se od 2011. godine za povremene festivale i koncerte. Možeš li ukratko opisati povijest tog prostora i približiti nam što FUNK želi postići u vezi s njim?

A.S.: Kompleks bivše vojarne u Koprivnici od svoje izgradnje do danas bilježi dva razdoblja. Prvo je završilo 1991. godine odlaskom vojske JNA, a drugo 2007. kad je prostor proglašen neperspektivnim. Središte za obuku pješaštva je premješteno te je vlasnik objekata i zemljišta postao Grad Koprivnica. Grad posljednjih godina sve intenzivnije radi na prenamjeni prostora, pa njime sada upravlja gradska tvrtka Kampus d.o.o., a neke od objekata koriste vrtić Crvenkapica i Knjižnica i čitaonica Fran Galović. Osim toga, ondje je smješteno i Sveučilište Sjever, za čije je potrebe renoviran, adaptiran i opremljen jedan od postojećih objekata. U Kampusu se nalazi i jedan nama vrlo bitan akter i suradnik, galerija AK u kojoj desetak koprivničkih umjetnika ima svoje ateljee, a sve su aktivniji i u organizaciji izložbi vanjskih suradnika. Također, u Kampusu se već pet godina održava Rocklive festival, koji je uistinu centralni glazbeni događaj u Koprivnici, a prepoznat je kao jedinstven festival i na regionalnoj razini.

Nama se Kampus nametnuo kao logično rješenje jer svojom prostornom strukturom zadovoljava sve potrebe da se tamo smjesti centar nezavisne kulture u kojem će mladi moći autonomno djelovati. Logično je da se prostor za mlade smjesti upravo tamo gdje je sve veći njihov priljev (zahvaljujući Sveučilištu), ali je nama taj prostor privlačan jer omogućuje stvaranje kulturnog grada u gradu, mjesta gdje će se koncentrirati sadržaji za mlade kroz zajedničko djelovanje udruga, jedinica lokalne samouprave, studenata, umjetnika i svih ostalih aktera bitnih za nezavisnu scenu. Konkretno, udruge iz Foruma bi tamo premjestile dio postojećih aktivnosti, ali organizirale i nove, Volonterski centar, prostor za probe bendova, glazbene, glumačke i brojne druge radionice, art kino samo su neki od sadržaja koji bismo ondje održavali. Koprivnička scena je nakon dužeg niza godina ponovno zaživjela i ovo je ključan trenutak da joj se pruža prostor gdje će svoje ideje razrađivati i realizirati. 

KP: U gradu postoji i Dom mladih koji je također bivša vojna nekretnina kojom upravlja Grad. Imate li pristup tom prostoru za djelovanje i prezentaciju svoga rada?

A.S.: Dom mladih ima bogatu povijest iz razdoblja kada su tamo djelovale udruge MAK, Hyper, UMKo. Međutim, s vremenom se ta priča razvodnila. Naravno da je za to zaslužna i smjena generacija, ali uglavnom je tako zahvaljujući lošoj politici Doma mladih. Ljudi iz tih udruga su se preusmjerili u neke nove (Rocklive, Kopriva...). Još nedavno Dom mladih je bio pod upravom gradske tvrtke koja je paralelno vodila i gradske bazene, a sada je upravljanje preuzeo Komunalac, gradsko komunalno poduzeće. Već sami ti nazivi sugeriraju da je Dom mladih sveden na iznajmljivanje prostora, a činjenica jest da ne producira nikakve vlastite sadržaje. Prostor je renoviran i uređen, ali se udrugama koje ionako "krpaju" svoje financije iz raznih natječaja nameću dodatni troškovi, a uz to postoji i određeni otpor prema autonomiji u sadržaju, što je naravno rezultiralo time da su udruge sve manje ili potpuno nezainteresirane za rad u Domu mladih.

Sjećam se intervjua koji je prije dvije godine za Kulturpunkt dao Denis Košćak iz Rocklivea, tada se isto pričalo o Domu mladih, i otada se tamo ništa nije promijenilo. Opravdanje koje Dom mladih sam sebi daje jest da se obzirom na vlasničku strukturu ne mogu prijavljivati na natječaje iz kojih bi mogli financirati udrugama prostor ili opremu i materijale potrebne za produkciju. Osobno sam u međuvremenu bila u celjskom Mladinskom Centru na nekoj razmjeni mladih. Tamo sam razgovarala s njihovim voditeljem koji mi je objasnio da se oni financiraju iz natječaja općine, ministarstava, Europske unije i od hostela koji je u njihovom vlasništvu. Svojim korisnicima omogućuju prostor besplatno, prostor je opremljen projektorima, pločama, razglasom, a osim toga će vam besplatno dati i materijale za radionice. Sami organiziraju brojne razmjene mladih, koncerte, radionice, sportske događaje i nekoliko festivala. Oni jesu NGO, ali ih je u prostor smjestila Općina Celje, pa očito tu ipak ima nekog prostora za razmišljanje i djelovanje. 

KP: Što nedostaje Koprivnici u kontekstu nezavisne kulturne scene i scene mladih?

A.S.: Prostor i dobra samoorganiziranost. FUNK je na dobrom putu i Grad nas načelno podržava u našem cilju, ali birokracija ima svoju brzinu. Uz pomoć dizajnera Andrije Večenaja i arhitektice Ive Mesić izradili smo idejno rješenje prenamjene i adaptacije zgrade budućeg društveno-kulturnog centra te smo trenutno uz fazi detaljiziranja rješenja uz pomoć stručnih osoba zaduženih za ovakve zahvate u Kampusu. Inicijalne aktivnosti po pitanju pogramskog koncepta također su odrađene i predstavljene javnosti: održana je pressica na kojoj smo zainteresirane upoznali s idejom i konceptom FUNK-a, kao i FUNK day u samoj zgradi koju pokušavamo dobiti. Na FUNK day-u u svibnju održali smo nekoliko radionica i koncert te predstavili kompilaciju koprivničkih bendova koji inicijativu podržavaju. Reakcije su bile odlične, sad je vrijeme da s aktivnostima pod zajedničkim nazivnikom nastavimo.

KP: Kakve su mogućnosti povezivanja s regijom sjeverozapadne Hrvatske (udrugama, pojedincima, platformama) i općenito zagovaračke mogućnosti mladih udruga u kulturi?

A.S.: Postoji kontinuitet u povezivanju koprivničkih udruga mladih s organizacijama čitave sjeverozapadne Hrvatske, usudila bih se reći da povezanost postoji i na nacionalnoj razini. Prije svega radi se o povezanosti koja proizlazi iz glazbenog dijela nezavisne scene, ali se u posljednjih nekoliko godina fokus rasporedio pa tako ništa manje značajne nisu izlagačka i izvedbena djelatnost. 

Zajednička zagovaračka strategija na regionalnoj se razini tek počela formirati, ali zasigurno ide u pozitivnom smjeru. Velikim dijelom za to je zaslužna zrelost samih organizacija i iskustvo kulturnih djelatnika. To je samo po sebi povod ozbiljnijem dijalogu s institucijama, a on je pokrenut u čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Bez obzira na kontinuiranu borbu i suradničke platforme u kojima organizacije djeluju i uče zajedno, krajnji cilj još nije ostvaren, ali nije ni postao nemoguć.

KP: Trenutno u Hrvatskoj postoji više inicijativa koje se zalažu za osnivanje društveno-kulturnog centra (u Karlovcu, Splitu, Čakovcu...). Razgovara li se u Koprivnici o društveno-kulturnom centru, i ako da, kakav sadržaj on podrazumijeva, a kakav model upravljanja?

A.S.: Kao što sam već spomenula, dijalog s Gradom je pokrenut. Naš je cilj da objekt u Kampusu dobijemo na autonomno upravljanje te u njemu osmislimo i provedemo kontinuirane programe iz područja nezavisne kulture i neformalne edukacije. Prema dosadašnjoj komunikaciji, to je moguće izvesti na način da se prijavljujemo na razne natječaje iz kojih bismo financirali najam i opremanje prostora, a sve u partnerstvu s Gradom i Kampusom. To i jest smjer u kojem ćemo u narednom razdoblju djelovati, a kao što sam već spomenula, potrebno je pokrenuti i kontinuirani dijalog sa čitavom zajednicom o našem pitanju. Jer, to pitanje nije samo pitanje udruga koje djeluju pod nazivom FUNK, to je upravo pitanje Grada, njegovih stanovnika, civilne i lokalne zajednice, aktera nezavisne scene, i logično je da problem zajednički rješavamo.

U tom kontekstu uskoro organiziramo javnu raspravu "Stvaranje javnih prostora po mjeri građana" i izložbu Izgradi platformu. Izložbu su realizirali Platforma 9,81, Multimedijalni kulturni centar Split, Platforma Doma mladih te partneri - ARL, KAoperativa, Molekula, POGON, SU Rojc i Autonomni centar – ACT. Na tribini će se raspravljati o mogućnostima revitalizacije neiskorištenih javnih prostora na području Koprivnice u kontekstu osnivanja društveno-kulturnih centara usmjerenih na aktiviranje građana u lokalnim zajednicama. Cilj je odrediti prostorno-programsko-organizacijski okvir centara novih kulturnih, društvenih i umjetničkih praksi koje nastaju te identificirati mogućnosti osnivanja centara na području sjeverozapadne Hrvatske.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 21.10.2015

VEZANE VIJESTI

Trudimo se, ali treba biti strpljiv

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Zrinka Šajn govori o varaždinskoj nezavisnoj kulturnoj sceni, Centru za mlade i osnivanju Saveza udruga te suradnjama u regiji Sjeverozapadne Hrvatske.

Drugačiji pogled na poznati svijet

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O intenzivnom razdoblju rada kultne koprivničke Kuglane razgovaramo s njenim osnivačem i vlasnikom Konradom Mulvajem.

Moramo se povezivati

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O djelovanju bivših i sadašnjih koprivničkih udruga Hyper, M:A:K i Rock Live razgovarali smo s Denisom Košćakom.