Vrijeme je da se manjina obrati većini | kulturpunkt

Vrijeme je da se manjina obrati većini

U sklopu projekta Muzej osobne povijesti Roma mladi Romi suvremenim medijima počinju bilježiti romsku povijest i tradiciju čime ju se čuva od zaborava, ali i približava široj javnosti.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Dražen Žerjav

Prošli tjedan u Dardi kraj Osijeka predstavljen je novi projekt Muzej osobne povijesti Roma kojeg Fade In provodi u partnerstvu s Romskim kulturno-umjetničkim društvom Darda (RKUD-Darda). Projektom koji će trajati od veljače 2018. do kolovoza 2019. godine, educirat će se i razviti kreativne vještine šesnaest mladih Romkinja i Roma te educirati i radno osposobiti dvoje mladih iz romske zajednice. U ovom razdoblju sudionici u dobi od 15 do 25 godina iz Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije, usvojit će niz kreativnih znanja i vještina iz audiovizualnog snimanja, vođenja intervjua i filmske montaže nakon čega slijedi prikupljanje audiovizualne građe, osobnih narativa i predmeta pripadnika njihovih zajednica. Nastali rezultati predstavit će se na dvije putujuće izložbe u Osijeku i Rijeci te u virtualnom muzeju koji će trajno pohraniti prikupljeni materijal. 

RKUD-Darda jedna je od rijetkih organizacija koja okuplja mlade Rome i Romkinje i aktivno radi na očuvanju i promociji romske kulture i tradicije. Prema riječima njihovog voditelja Jovice Radosavljevića, okupljaju četrdesetak aktivnih članova od kojih su mnogi preko folklornih nastupa prvi put otputovali van sela, vidjeli more, prešli granicu. Mladi Romi rijetko mogu sudjelovati u kulturnim sadržajima, a iako to može biti općenito slučaj s mladima slabijeg materijalnog statusa koji još k tome žive u izoliranim, malim sredinama, startna pozicija većine mladih Romkinja i Roma najčešće nije ista kao kod većinskog stanovništva. S te strane kulturni sadržaji nisu im jednako dostupni jer životno nisu u situaciji koja bi im to omogućila, kaže Željka Kovačević, Fade-Inova voditeljica projekta.

O pitanju dostupnosti obrazovanja romskoj zajednici pisali smo ranije u sklopu rasprave o reformi obrazovanja u Hrvatskoj gdje je usuglašeno kako su interkulturalni sadržaji premalo zastupljeni u obrazovnom sustavu i to isključivo u vidu predstavljanja "drugih" i "drugačijih". Ljatif Demir, profesor Romskog jezika i kulture i jedan od osnivača diplomskog studija Romistike pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, tada je istaknuo neke od uzroka zbog kojih mladi iz romske zajednice u prosjeku napuštaju obrazovanje oko dvanaeste godine života. Tu spadaju nastava na jeziku koji ne razumiju, teški životni uvjeti, dvostruka diskriminacija, ali i kurikulum koji ignorira njihovo postojanje. Nedostatak obrazovnog kadra koji bi djeci i mladima mogao držati nastavu na njihovom jeziku, kao i nedostatak gradiva koji se bavi njihovim povijesnim i kulturnim karakteristikama, nisu mladim Romima poticajno okruženje za nastavak obrazovanja. Diplomski studij Romskog jezika, koji se izvodi u sklopu Odsjeka za indologiju od 2016. godine, prvi je korak k obrazovanju potrebnog kadra, ali i institucionalizacije romske kulture.

"Nažalost u školama se uopće ne govori o povijesti Roma jer i nema pisanih dokumenata. Romskoj zajednici poznata je priča o stradanju Roma, ali nije široj javnosti. U javnosti također postoji umanjivanje zločina i genocida nad romskom zajednicom u Hrvatskoj i jako malo se govori o romskim žrtvama jer se o tome i nije smjelo govoriti do recimo 2002. godine kada smo osnivali RKUD-Darda. Tako je pjesma Ciganska je tuga pregolema koja je nastala u logorima, bila zabranjena. Stari nisu dozvolili da je se pjeva niti javno izvodi iz straha od posljedica koje bi se "navodno" desile. U to ime obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu "Samudaripena", sjećanje na 2. kolovoz 1944. godine kada je 2897 Roma ubijeno u koncentracijskom logoru", ističe Radosavljević. 

Kovačević smatra kako je nepreuzimanje odgovornosti, na individualnoj i na kolektivnoj razini, najveće prokletstvo našeg društva. "To nije priča samo Roma. Problemi i počinju zbog onog neizrečenog i zatomljenog u nama. Naprimjer, dokle god se djeca sa školskih izleta na kojima posjećuju mjesta recimo stradanja Hrvata u Domovinskom ratu, vraćaju s porukom da su "oni drugi loši", a ne s porukom "ne ponovilo se", mislim da neće biti ni adekvatnog mjesta za Rome u školskim udžbenicima. Sve je to jako povezano, a čini se da ide u krivom smjeru. Ovaj projekt to ne može promijeniti, naravno, ali nas može potaknuti da o tome javno govorimo. Istovremeno može nevidljive ljude učini vidljivima", dodaje Kovačević. 

U sklopu projekta mladi Romi će imati priliku naučiti osnove fotografiranja, snimanja, vođenja intervjua i montaže, čime se razvijaju njihove kreativne vještine i potencijali i mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u kreiranju i konzumiranju kulturno-umjetničkih sadržaja što dugoročno doprinosi njihovoj integraciji u širu zajednicu. Nepostojanje pisane povijesti Roma jedna je od motivacija za pokretanjem ovog projekta. Njime se romska povijest počinje bilježiti suvremenim medijima te se istražuju načini koji će osigurati da se takva praksa počne sustavno provoditi. "Društvene mreže u posljednjih nekoliko godina potpuno su promijenile način života i u romskoj zajednici. Mlade ljude iz našeg sela uopće ne zanima što je nekada bilo", kaže Radosavljević, dok Kovačević dodaje kako upravo učenje o suvremenim tehnologijama, fotografiji, montaži, snimanju mladi prepoznaju kao nešto njima generacijsko blisko pa je to dobar alat kojim ih se može zainteresirati da se ujedno pozabave i prošlošću svojih sumještana i svog naroda.

Mentorica na projektu Martina Globočnik iz Fade Ina objašnjava kako im se prikupljanje osobnih priča činilo kao kvalitetan način integracije Roma u širu društvenu zajednicu."Kroz svoj rad često smo se susretali s teškim životnim pričama pripadnika romske zajednice i shvatili smo da nemaju dovoljno artikuliran svoj glas u javnosti. Govoriti i svjedočiti sebe je najteže i najhrabrije. Zato smo  odlučili poduprijeti ljude jedne marginalizirane grupe da istupe i govore o značajnim trenucima u svojim životima bilo to rođenje djeteta, prva ljubav, vjenčanje ili što drugo. Ovaj umjetnički projekt naš je napor fokusiran na publiku. Do sada je uglavnom većina govorila o manjini. Držimo da je vrijeme da se manjina obrati većini" naglašava Globočnik. 

"Važno nam je da to čine mladi pripadnici romske zajednice i da ova potreba dolazi upravo od njih, iznutra. Naravno, mi smo istovremeno potpuno svjesni kako nismo ni povjesničari, ni etnolozi ni antropolozi, no jesmo redatelji, scenaristi, producenti - osobe s dugogodišnjim iskustvom rada na dokumentarnom filmu, edukativnim i različitim programima za mlade. Vjerujemo kako će nam sva ta iskustva i  znanja omogućiti, ne samo da uspješno provedemo projekt, već da s njime nastavimo i dalje i da jednoga dana, u ne tako dalekoj budućnosti, Muzej osobne povijesti Roma ne bude samo virtualni muzej i dvije izložbe već i fizički prostor u Osijeku koji bi bio "domaćin" osobnih povijesti brojnih drugih manjina koje žive na području Osječko-baranjske županije i organizator različitih kulturno-umjetničkih sadržaja" zaključuje Kovačević.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 23.03.2018

VEZANE VIJESTI

Na periferiji znanja

Piše: Martina Domladovac
Dominacijom lijevo-liberalnih, libertarijanskih i klerikalno-konzervativnih struja u raspravi o reformi obrazovanja, zanemaruje se interkulturalnost i potrebe marginaliziranih zajednica.

Zatvoreni krug socijalne isključenosti

Piše: Martina Domladovac
Teži pristup obrazovanju i formalnim oblicima rada, kao i nepoznavanje romske kulture i tradicije razlozi su diskriminacije i socijalnog isključivanja Roma.

O toleranciji i suživotu

Piše: Martina Domladovac
Dječji igrani film Tomislava Žaje nagrađen je na festivalu u Madridu jer Romima i romskoj kulturi pristupa bez klišeja i stereotipa.